Obnovljivi izvori dostigli rekordnih 30% svjetske električne energije
Stručnjaci su pozdravili “kritičnu prekretnicu” jer je obnovljiva energija proizvela rekordnih 30 odsto svjetske električne energije prošle godine, pokazuju novi podaci.
To budi nadu da je vrhunac globalnih emisija gasova s efektom staklene bašte na pomolu.
Ali postoji zabrinutost da mnoge zemlje kaskaju s prelaskom na čistu energiju jer nemaju pristup novcu potrebnom za finansiranje obnovljivih izvora.
Prošlogodišnja “prekretnica” obnovljivih izvora energije prošla je u znaku značajnoh raasta energije vjetra i posebno solarne energije.
Kina, Brazil i Holandija prednjačile su u smislu brzog uvođenja obnovljivih izvora, prema podacima thinktanka Ember, koji je objavio godišnji izvještaj Global Electricity Review.
Samo na Kinu otpada 51% nove solarne proizvodnje i 60% novih vjetroelektrana, iako je nastavila da gradi i velike elektrane na “prljavi” ugalj.
Christiana Figueres, bivša šefica Ujedinjenih naroda za klimu, nazvala je 2023. “kritičnom prekretnicom”.
Ona je rekla da se “zastarjela” fosilna goriva sada ne mogu takmičiti s “eksponencijalnim inovacijama i opadajućim krivuljama troškova u obnovljivoj energiji i skladištenju”.
“Cjelokupnom čovječanstvu i planeti od koje zavisimo biće bolje od toga”, dodala je.
Brzi rast vjetra i sunca
U posljednje dvije decenije, solarna energija i vjetar su prkosili očekivanjima i rasli daleko brže nego što se očekivalo, skočivši sa samo 0,2% globalne proizvodnje električne energije u 2000. na 13,4% u 2023. godini.
Dave Jones, Emberov šef globalnih podataka, rekao je da je ogroman rast rezultat “sazrelih” politika i tehnologija i pada troškova.
Troškovi solarne energije prepolovljeni su prošle godine uprkos porastu potražnje, zahvaljujući snažnom rastu proizvodnih kapaciteta.
U međuvremenu su se problemi koji su zadržavali energiju vjetra – kao što su inflatorni troškovi – počeli rješavati, otključavajući još projekata.
‘Istinski ambiciozan’ cilj obnovljivih izvora energije
Na prošlogodišnjem klimatskom samitu COP28 u Dubaiju lideri su se obavezali da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
“Istinski ambiciozan” cilj pokazuje da lideri podržavaju obnovljive izvore energije, koji su “glavni alati koje danas imamo u paketu mjera za postizanje velikog smanjenja emisija koje su nam potrebne”, a ne rizičniju tehnologiju, poput one za uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere , rekao je Jones.
Ember sugeriše da je globalno sagorijevanje fosilnih goriva u energetskom sektoru vjerovatno dostiglo vrhunac 2023. godine i da će početi da opada ove godine, zajedno sa zagađenjem i emisijama koje donose.
Kako energetski sektor ima najveći udio u globalnim emisijama, to znači da bi i globalne emisije uskoro mogle početi da padaju.
To je dobra vijest za suzbijanje klimatskih promjena, iako su naučnici u više navrata upozoravali da emisije ne padaju dovoljno brzo da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na dogovorene, sigurnije nivoe.
Jones je rekao da tempo smanjenja emisija “zavisi od toga tome koliko se brzo revolucija obnovljivih izvora energije nastavlja”.
Joab Okanda, viši savjetnik za Christian Aid, sa sjedištem u Keniji, rekao je da će uvođenje zelenih izvora biti “mnogo brže s pravim ulaganjem” u afričkim zemljama, koje se često suočavaju s mnogo većim troškovima zaduživanja od drugih zemalja.
Hanan Morsy, zamjenik izvršnog sekretara i glavni ekonomista u Ekonomskoj komisiji UN-a za Afriku, rekao je da kontinent ima “veliki potencijal u obnovljivoj energiji”.
“Ipak, sablasno mali udio od manje od 2% globalnih ulaganja u obnovljivu energiju je napravljen na kontinentu. Kontinent se ne može dalje razvijati bez pristupa energiji”, upozorio je.
Pozvao je na finansijske reforme kako bi se otvorile pristupačne i nove vrste finansiranja.
Finansiranje čiste tranzicije u zemljama u razvoju, koje su obično najmanje doprinijele klimatskim promjenama, biće ključno pitanje na ovogodišnjem klimatskom samitu UN-a, COP29 u Azerbejdžanu.
