MMF upozorio na pranje novca preko nekretnina: Potreban stroži nadzor posrednika
U najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Crnoj Gori za ovu godinu se, pored ostalog, ukazuje da je zabilježen rast cijena nekretnina kao rezultat neadekvatno provjerenih finansijskih tokova. To, kako se kaže u izvještaju, ukazuje na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma od strane agenata za nekretnine.
U izvještaju MMF-a se konstatuje da bi se mogle razmotriti dodatne mjere, uključujući i jači nadzor posrednika u prometu nekretninama. Predsjednik Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i Grupacije za trgovinu nekretninama u okviru Privredne komore Veselin Dragaš je dijelom saglasan sa ocjenama i porukama iz izvještaja MMF-a, ističući da Agencije za nekretnine pružaju usluge posredovanja u prometu nekretnina i nijesu dužne, niti imaju ovlašćenja da vrše provjeru porijekla novca koji se koristi prilikom kupoprodaje nekretnina.
Provjera FOJ-a
“Provjerom se bave finansijske institucije i državni organi kao što je Finansijsko obavještajna jedinica MUP-a Crne Gore (FOJ). Odgovornost agencija se ogleda u tome što su dužne da prijave FOJ-u sumnjive transakcije, kao i isplate u gotovom novcu”, kazao je Dragaš Pobjedi.
On smatra da na neuređenim tržištima, pa tako i na tržištu nekretnina, značajno mjesto zauzima siva ekonomija ,,što predstavlja pogodno tlo i za pranje novca“.
“Promet nekretnina se može urediti pravnom regulativom. Posredovanje u prometu nekretnina će se urediti donošenjem zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, na čijoj se pripremi radilo prethodne četiri godine. Nacrt zakona je prošao javnu raspravu i trenutno se čekaju mišljenja ministarstava javne uprave, pravde i finansija kao i Centralne banke. Procjene bi u narednih mjesec-dva Vlada trebalo da usvoji i parlamentu proslijedi prijedlog tog zakona”, rekao je Dragaš, odgovarajući na pitanje na koji način bi se trebalo urediti stanje u oblasti prometa nekretnina, kako bi se suzbile sumnjive transakcije i pranje novca.
On je podsjetio da je u svijetu opšte poznato da se jedna od metoda za pranje novca odnosi na sektor nekretnina.
“Tačno je da je u Crnoj Gori i regionu prethodne dvije godine tržište nekretnina bilo veoma aktivno i da su zabilježeni veliki novčani prilivi, kao i rast cijena nekretnina, ali to nije rezultat samo neadekvatno provjerenih finansijskih tokova i pranja novca. Jedan od osnovnih ,,krivaca“ za rast cijena je inflacija i gubitak vrijednosti novca. Kako bi sačuvali novac, mnogi se odlučuju za ulaganje u nekretnine, što je na tržištu dovelo do veće potražnje od strane kupaca, a samim tim i do rasta cijena nekretnina”, rekao je Dragaš i dodao da se veliki broj transakcija obavlja putem banaka.
“Kao što znate većina banaka u Crnoj Gori je u vlasništvu evropskih banaka, a sve uplate iz inostranstva se vrše preko korespondentskih-posredničkih banaka koje vrše dodatne provjere transakcija”, izjavio je Dragaš.
On kaže da je nadzor nad sektorom nekretnina i posrednicima u njihovom prometu potreban, ali da se prvo mora posvetiti pažnja kontinuiranoj edukaciji posrednika.
“Zakon predviđa i licence za poslove ovlašćenog lica za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. U junu će se pod pokroviteljstvom Stejt departmenta SAD održati regionalna radionica na temu nadzora nad nekretninama na kojoj će, pored predstavnika Ministarstva turizma i MUP-a, učešće uzeti i Udruženje agencija za nekretnine Crne Gore”, saopštio je Dragaš.
Komentarišući preporuku MMF-a o prikupljanju informacija o vlasništvu nad nekretninama i njihovo javno objavljivanje, Dragaš je podsjetio da u Crnoj Gori postoji elektronska evidencija nekretnina koju vodi Uprava za nekretnine i svi korisnici mogu provjeriti i vlasništvo nad nekretninom.
“Notari dostavljaju ugovore i podatke Upravi za nekretnine kao i Upravi prihoda i carina, a Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava svim zainteresovanim licima pristup informacijama”, saopštio je Dragaš.
On je naglasio da u Crnoj Gori, nažalost, nema registara u kojima se vode statistički podaci prodatih nekretnina, kao što su broj prodatih nekretnina, cijena prodatog kvadratnog metra razvrstana po gradovima, odnosno djelovima gradova u kojima se nekretnina nalazi i slično, a koji su ,,važni iz više razloga“.
“Nadamo se da će se uskoro i to promijeniti. Ima mnogo prostora za unapređenje kako bismo išli ukorak sa vremenom ali to nije moguće ostvariti bez sinhronizovanog rada svih državnih organa, što u praksi nije čest slučaj”, zaključio je Dragaš.
