Citi: Američka, Evropska i Banka Engleske će sniziti kamatne stope u septembru
U svom izvještaju o globalnoj ekonomskoj perspektivi, ekonomisti Citija su rekli da očekuju da će Federalne rezerve (Fed), Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BOE) sniziti kamatne stope u septembru.
Američka investiciona banka je saopštila da njena prognoza ima za cilj da uravnoteži tri ključne teme: otporne uslužne sektore, upornu inflaciju koja je i dalje iznad zvaničnih ciljeva i tekuće geopolitičke pritiske. Uprkos ovim preprekama, Citijeva prognoza globalnog rasta ostaje uglavnom nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, uz očekivano usporavanje na 2,3% ove godine sa 2,7% prošle godine. Ovo usporavanje je prvenstveno koncentrisano na razvijenim tržištima.
“Naša prognoza predviđa rotaciju potrošačke potrošnje prema robi, što bi trebalo da pomogne da se ukloni opterećenje sa tržišta rada i ublaži inflacija usluga”, napominju ekonomisti Citija. Oni predviđaju da će deprecijacija potrošačkih dobara kupljenih tokom buma potrošnje pandemije 2020-21, zajedno sa uvođenjem novih uređaja sa AI aplikacijama, dovesti do ove promjene u potrošnji.
Ranije ovog mjeseca, ECB je snizila svoju depozitnu stopu za 25 baznih poena, međutim, taj potez je bio praćen relativno oštrom komunikacijom.
“Jasno je da je Upravno vijeće ECB-a bilo zabrinuto zbog tona nedavnih podataka o platama, koji su i dalje problematični”, primijetio je Citi. Uprkos smanjenju, inflatorni pritisci, posebno od plata, i dalje zabrinjavaju.
Analitičari Citija sada predviđaju da će Fed, ECB i BoE pokrenuti smanjenje kamatnih stopa u septembru i očekuju da će stope nastaviti da se smanjuju tokom 2025.
„Da budemo jasni, ovaj poziv na sinhronizovane septembarske rezove odražava naše čitanje domaćih inflatornih pritisaka u svakoj od ovih ekonomija“, navode ekonomisti u bilješci.
“Međutim, posebno kroz ovaj ciklus, centralne banke su pokazale izrazitu sklonost ka zajedničkom kretanju, barem u mjeri u kojoj to ekonomski uslovi dozvoljavaju”, dodaju.
Posljednjih mjeseci glavne centralne banke su se borile da pronađu izlaznu strategiju iz zone visokih kamata, s Fed-om na čelu. Nakon optimistične konferencije za novinare predsjednika Feda Džeroma Pauela u decembru, tržišta su očekivala glatka smanjenja stope Fed-a. Međutim, jača inflacija u prvom tromjesečju od očekivane umanjila je ova očekivanja i dok su aprilski podaci pokazali blago poboljšanje, inflacija je i dalje previsoka.
“Kao odgovor, Federalne rezerve su odustale od svojih planova za ublažavanje i zadržale kamatne stope”, rekli su ekonomisti.
“Zima je dovela do sniženja cijena na tržištu u čak šest za ovu godinu, a izlazak se očekuje već u martu. Ali tržišta sada vide samo jedno do dva smanjenja ove godine, s tim da se potpuno smanjenje cijene tek u decembru”, dodaju.
U eurozoni, odluka ECB-a da već u junu smanji stope bila je vođena potrebom da se pozabavi inflacijom plata i ukupnim ekonomskim oporavkom. Čini se da je ekonomija eurozone u fazi suzdržanog oporavka, pod uticajem tekuće monetarne restriktivnosti i manje prilagodljive fiskalne politike. Citi predviđa još najmanje dva smanjenja kamatne stope ECB-a ove godine, uz terminalnu stopu od 2%.
U međuvremenu, BoE je bio zabrinut zbog podataka o inflaciji jačim od očekivanih. Kao rezultat toga, Citi vjeruje da će BoE vjerovatno ostati na čekanju do septembra, kada će se pridružiti Fed-u i ECB-u u smanjenju stopa, navode analitičari američke banke.
