Evropska unija potvdila visoke tarife na kineska električna vozila, stupaju na snagu odmah

Evropska komisija je potvrdila ono što se činilo unaprijed utvrđenim zaključkom: visoke tarife će biti uvedene na kineska akumulatorska električna vozila (BEV) od 5. jula, što je važna odluka u cilju redefinisanja odnosa s Pekingom i pozivanje na uzvratne mjere protiv evropskih proizvođača.

Korak, koji je predstavljen početkom juna, rezultat je devetomjesečne istrage koja je otkrila da se subvencije upumpavaju kroz cijeli lanac nabavke BEV-a proizvedenih u Kini, kako domaćih tako i stranih kompanija. Javni novac je otkriven posvuda, rekli su zvaničnici, od iskopavanja sirovina potrebnih za proizvodnju baterija do transportnih službi koje su korišćene za dovođenje gotovih proizvoda na obale Evrope.

Sam obim subvencija omogućava kineskim proizvođačima da ponude svoje BEV vozila po znatno nižim cijenama od onih koje se sklapaju u EU, gdje su troškovi energije i rada mnogo veći. Razlika u cijenama izazvala je brz porast uvoza kineskih BEV vozila: sa 3,9% tržišnog udjela u 2020. na 25% na kraju 2023, prema podacima Brisela.

Ovaj talas jeftinog uvoza predstavlja “prijetnju ekonomske povrede” industriji EU koja bi mogla dovesti do razornih gubitaka i ugroziti više od 12 miliona direktnih i indirektnih radnih mjesta, upozorava izvršna vlast Unije.

Tarife su stoga neophodne da bi se nadoknadile prednosti koje se daju subvencijama.

Odluka objavljena u četvrtak predviđa diferencirane dažbine, obračunate prema matičnoj kompaniji, godišnjem prometu i sumnjivom iznosu primljenih subvencija. Oni će doći iznad postojeće stope od 10%:

• BYD: 17,4%
• Geely: 19,9%
• SAIC: 37,6%
• Ostali proizvođači BEV-a u Kini koji su sarađivali u istrazi, ali nisu pojedinačno uzorkovani, uključujući Teslu i BMW: 20,8%
• Ostali proizvođači BEV u Kini koji nijesu sarađivali: 37,6%

Uvođenje mjera će za sada biti privremeno. Carinske vlasti će tražiti bankarske garancije, a ne gotovinu, od kineskih izvoznika, što znači da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u cijeni.

Države članice će održati prvo glasanje na ovu temu za dvije sedmice, ali ono će biti neobavezujuće i služiće za testiranje političkih odnosa. Tarife će ostati na snazi ​​sve dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koje bi zemlje mogle blokirati ako podnesu kvalifikovanu većinu protiv prijedloga. (15 država članica koje predstavljaju 65% stanovništva bloka.)

Njemačka, svjetski izvoznik automobila s dubokim vezama s kineskim tržištem, i Mađarska, rastuće središte za kineska ulaganja, su među onima koji će se vjerovatno protiviti, iako bi mogli nedostajati potrebnim brojevima za izbacivanje inicijative.

Nasuprot tome, Francuska i Italija podržavaju namete.

U međuvremenu, Brisel i Peking će razgovarati o mogućim rješenjima koja bi mogla spriječiti trajno uvođenje carina. Razgovori će biti na političkom i tehničkom nivou.

“Nastavljamo intenzivno da radimo s Kinom na obostrano prihvatljivom rješenju. Svaki pregovarački ishod naše istrage mora se jasno i u potpunosti baviti zabrinutostima EU i biti u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO)”, rekao je kroz saopštenje Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za trgovinu.

Nade za napredak su ipak male. Peking je osporio istragu u formi i sadržaju, nazivajući je “golim protekcionističkim činom” koji je “vještački konstruisao i preuveličavao takozvane subvencije” i obećao da će “preduzeti sve potrebne mjere da čvrsto brani legitimna prava i interese kineske kompanije”, napominje Euronews Business.

Prošlog mjeseca, Ministarstvo trgovine Kine pokrenulo je antidampinšku istragu o uvozu svinjskog mesa iz EU, što se naširoko smatra uvodom u odmazdu. Poljoprivreda i avijacija se smatraju sektorima koji su najranjiviji na gnjev Pekinga.

U četvrtak je glasnogovornik ministarstva dao pomirljiv ton: „Još ima četiri mjeseca prije arbitraže i nadamo se da će evropska i kineska strana krenuti u istom smjeru, pokazati iskrenost i nastaviti s konsultacijama proces u najkraćem mogućem roku.”

Istraga protiv subvencija opisana je kao jedna od najkonsekventnijih u posljednje vrijeme i utiče na odnose EU-a i Kine zbog niza neslaganja, kao što su ruska invazija na Ukrajinu, tenzije u Tajvanskom moreuzu, represija nad ujgurskom manjinom i kampanje dezinformacija.

Subvencije koje je ubrizgala Komunistička partija bile su višegodišnji izvor trvenja i okrivljene su za desetkovanje solarne industrije bloka. Ova sjećanja su još freška u Briselu i uveliko su uticala na odluku od četvrtka.

“Nijesmo zaboravili kako su kineske nepoštene trgovinske prakse uticale na našu solarnu industriju. Mnoge mlade kompanije potisnule su jako subvencionisane kineske konkurencije”, rekla je Ursula von der Leyen u septembru najavljujući istragu o BEV-ovima.

„Zato je pravičnost u globalnoj ekonomiji toliko važna – jer utiče na živote i sredstva za život. Čitave industrije i zajednice zavise od toga. Dakle, moramo biti jasni u pogledu rizika s kojima se suočavamo.“