Porez na bogatstvo superbogatih mogao bi globalno prikupiti 2 biliona dolara godišnje, kažu aktivisti
Vlade širom svijeta koje kopiraju španski porez na bogatstvo za superbogate mogle bi prikupiti više od 2 biliona dolara (1,8 biliona eura), tvrde aktivisti koji traže novac za finansiranje klimatske tranzicije.
Kako sve veći broj zemalja razmišlja o povećanju poreza za ultra-bogate, grupa Tax Justice Network je u izvještaju rekla da bi dokazi iz “sjajnog” poreza na 0,5% najbogatijih domaćinstava u Španiji mogli pomoći u prikupljanju ogromnog novca na globalnom nivou svake godine.
Španska vlada, pod socijalističkim premijerom Pedrom Sančezom, uvela je privremeni “solidarni” porez na bogatstvo krajem 2022. godine, koji se prikuplja 2023. i 2024. godine, na neto bogatstvo pojedinaca koje prelazi 3 miliona eura. Procjenjuje se da se odnosi na 0,5% najbogatijih domaćinstava.
Tax Justice Network navodi da bi primjena sličnog poreza na 0,5% najbogatijih domaćinstava širom svijeta, po stopi između 1,7% i 3,5%, prikupila oko 2,1 bilion dolara. Studija je isključila neka izuzeća u španskom porezu – uključujući dionice u kompanijama koje kotiraju na berzi, intelektualnu i industrijsku svojinu, te neke imovine visoke vrijednosti kao što su čamci i avioni.
Rečeno je da bi se samo od Velike Britanije po ovom moglo prikupiti čak 31 milijardi dolara godišnje.
Studija dolazi u periodu dok G20 istražuje planove za globalni minimalni porez na 3.000 svjetskih milijardera, pod inicijativom brazilskog lidera ljevice Luiza Inasija Lule da Silve. Francuska, Njemačka, Španija i Južna Afrika najavile su podršku ovim predlozima.
Međutim, postizanje bilo kakvog sporazuma vjerovatno će potrajati godinama i moglo bi se suočiti sa protivljenjem u nekoliko zemalja, piše londonski Guardian.
Alison Šulc, istraživačica u mreži Tax Justice Network, rekla je da se manji dio bogatih zemalja još suzdržava od podrške čvrstoj okvirnoj konvenciji o porezu – “uprkos tome što je ovo najbolja prilika koju smo ikada imali i ono za šta njihovi sopstveni građani zahtijevaju, i to hitno”.
“Ovo se sada mora promijeniti – klima ne može čekati, a ni ljudi u svijetu”, dodala je Šulc.
Uprkos upozorenjima da bi ultrabogati mogli da napuste trenutne lokacije i premjeste kapital, Tax Justice Network navodi da prethodne reforme u nekim zemljama nijesu dovele do preseljenja superbogataša.
Samo 0,01% najbogatijih domaćinstava preselilo se nakon reformi poreza na bogatstvo u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, dok je studija iz Velike Britanije procijenila da su promjene pravila o nedomaćini u 2017. dovele do stope migracije od najviše 0,02%.
