Crnogorski “Vrhovi Balkana” i ovog ljeta privukli hiljade planinara iz cijelog svijeta

Više hiljada planinara iz cijelog svijeta i ovog ljeta prošao je cijelom ili nekom od staza Vrhova Balkana (Peaks of the Balkans, POB), kojom je obuhvaćen i dio sjevera Crne Gore.

Njihove posjete, kako za portal Investitor kažu lokalni vodiči, uveliko podižu standard plavsko-gusinjskog kraja.
I to nije slučaj samo sa onima koji nude smještaj, već i onima koji pružaju usluge prevoza planinara, prtljaga, ali i ljudi na katunima, koji zahvaljujući tim posjetama zarađuju od prodaje sira, mlijeka, osvježavajućih proizvoda.

Staza Vrhovi Balkana, osim kroz planinske predjele Crne Gore, prolazi još kroz Albaniju i Kosovo. Stazu su prije više od deceniju osmislile nacionalne i lokalne turističke organizacije i planinarski klubovi, u saradnji sa Njemačkom razvojnom azencijom (GIZ).

Među lokalnim partnerima, danas i vodičima, su i Plavljani Enes Drešković i Ahmet Reković, Dino Mulamekić iz Gusinja i Semir Kardović iz Rožaja. Reković i Kardović su 2012. godine vodili i prvu, promotivnu turu.

Staza Vrhovi Balkana, kaže Drešković za Investitor, vodi nekadašnjim karavanskim putevima, kojima se u prošlosti išlo za Peć, “za žito, brašno, paprike i nafaku za svoje porodice”.

Nešto više od deset godina od prve šetnje Vrhovima Balkana, dodaje on, danas može da se govori o pozitivnom uticaju rute na razvoj turizma u sve tri države, pa i u plavsko-gusinjskom kraju, dijelu Crne Gore, kuda staza prolazi.
Ipak, prema riječima sagovornika, iako to nije bio slučaj u početku, stazu Vrhovi Balkana najbolje je iskoristila Albanija.

“U Tethu i Valboni se desio pravi turistički bum, i to se vidi i kad se uporede podaci, ali i kad se pogledaju fotografije Tetha i Valbone nekad i sad. Rijetkost je da jedna planinska staza donese toliko dobra jednom kraju”, kazao je on.

Drešković je i prvi u tri države – Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori, koji je ponudio smještaj i hranu za posjetioce Vrhova Balkana. Eko-planinarsko naselje “Hrid” u Babinom polju, na desetak kilometara od Plava, usluge pruža i danas, samo je ponuda, dodaje on, poboljšana i, uz hranu i smještaj, za posjetioce organizuju i prevoz.

“Dio grupa traži prevoz na kraćim relacijama, od Plava do karaule, od Plava do doline Grebaja, do Vusanja”, kaže Drešković.

Da bi se obišla cijela staza Vrhovi Balkana, potrebno je pet, deset i više dana, u zavisnosti od spremnosti planinara. Staza je kružna, tako da je pohod moguće započeti u bilo kojoj od tri države kroz koje prolazi.

Mulamekić kaže da, od epidemije koronavirusa, 2020. godine, u Gusinju bilježe veći broj kreveta za 1.000.
Drešković procjenjuje da posjetioci staza Vrhovi Balkana čine 80 odsto ukupnog broja onih koji posjećuju Plav i Gusinje. Kao najatraktivnije, sagovornici navode dionice Babino Polje-Hridsko jezero-Plav (Crna Gora), Vusanje-Theth (Crna Gora – Albanija), te Theth-Valbona (Albanija).

Kažu i da su klijenti skoro 100 odsto stranci, a da su tek u posljednje dvije godine, stazu počeli da posjećuju i domaći turisti, planinari.

Posjetioci iz inostranstva, kako je rekao Drešković, ranije su uglavnom slijetali na aeorodrom u Prištini, i sa Kosova počinjali obilazak. Sada biraju Tiranu.

“Sa jednom avionskom kratom i dolaskom u Tiranu, oni bez problema i bez zvaničnih državnih prelaza i granica, prolaze tri države, a rutu završavaju na istom mjestu, odakle su i krenuli, odnosno na aerodromu u Tirani”, kazao je on.

Za posjetioce ove staze, kako je dodao, atraktivno je i to što, tokom obilaska tri države, prolaze kroz tri nacionalna parka. U Crnoj Gori, kuda prolazi trećina staze, to je Nacionalni park Prokletije.

Drešković nema dilemu da je staza privlačna za turiste i o tome, kaže on, najbolje svjedoči i to što dolaze iz svih djelova svijeta i što ih je u velikom broju:

“U eko-planinarsko naselje ‘Hrid’ prošle godine došlo je pet momaka, iz Australije, SAD i Novog Zelanda. Na pitanje šta ih je dovelo kod nas, nasmijali su se i složno rekli da istražuju koja su to poznata, a manje istražena mjesta na svijetu, i da svake godine posjete po jedno takvo. Za prošlu godinu, to su bile Prokletije i staza Vrhovi Balkana, u tri države”.

Sagovornici Investitora kažu da se ponuda, na dijelu staze Vrhovi Balkana kroz Crnu Goru, dosta popravila u odnosu na početke.

“U stvari, naš dio staze, Plav, Gusinje, i kasnili smo puno za albanskom stranom. Tek nakon pet, šest godina od otvaranja staze, naši ljudi su uvidjeli da se može dobro zaraditi pružanjem usluga smještaja”, kaže Ahmet Reković.
Iako danas zadovoljni brojem posjeta i strukturom gostiju, sagovornici navode da, kad je ponuda u Crnoj Gori u pitanju, ima još prostora za poboljšanja.

“Prema navodima gostiju, turista, planinara, na nekoliko lokacija mogli bi biti bolji uslovi smještaja. Hranom su donekle zadovoljni, na nekoliko mjesta se pruža domaća, katunska hrana, a na nekim mjestima je to kombinovano, dok je u gradskim i prigradskim mjestima hrana restoranska. Uglavnom, imaju mogućnost i da biraju”, kaže Drešković.

Dino Mulamekić, koji ture Vrhovima Balkana vodi devet sezona, prenosi utiske posjetilaca koji bi radije jeli domaću hranu:

“Naši hoće da uvode italijanske specijalitete, umjesto da nude tradicionalnu hranu – hačajlije, baklavu, gunguljoš… isto je i sa pićem. Albanci to bolje prodaju”.

Mulamekić kaže da bi, osim hrane, i kad je smještaj u pitanju, trebalo sačuvati stare kuće i kule, kojih u plavsko-gusinjskom kraju još ima.

“I da njih pretvorimo u domove za spavanje, hotel, hostele…”, poručio je on.

Njegovo iskustvo je i da gosti ne uživaju u stazi, ako dobrim njenim dijelom prolazi asfalt, odvija se saobraćaj.

“Kosovo danas izbjegava dosta posjetilaca Vrhova Balkana i javljaju se sa molbom da se isključi dionica koja prolazi Kosovom, jer je, prema njihovom zapažanju i komentarima, taj dio dosadan, jer je previše asfalta, džipova”.
U cilju poboljšanja uslova i kvaliteta staze, Drešković još sugeriše i bolju signalizaciju, u smislu postavljanja info tabli u mjestima kuda staza prolazi, kako bi zainteresovani na jednom mjestu mogli da dobiju informacije o prevozu, dužini staze, udaljenosti do sljedeće lokacije i smještaja…

Zahvalan je na saradnji graničnoj policiji u Plavu.

“Uspjeh staze je uspjeh svih na terenu”, dodaje on.

Napisala: Damira Kalač

Pogledajte foto-galeriju: