Prvi auto-put na svijetu izgrađen je prije 100 godina, u Crnoj Gori prije dvije

Prije 100 godina u Italiji je pušten u promet prvi segment prvog auto-puta na svijetu. Do tada neviđeni put između Milana i grada Varese otvorio je 21. septembra 1924. godine kralj Vitorio Emanuele III koji se novom cestom provozao u svojoj Lanciji Trikappa.

Varese se nalazi sjeverno od Milana, i nalazi se u regiji punoj živopisnih jezera, a auto-put nazvan ‘Autolaghi‘ (Auto-put jezera), uglavnom je bila namijenjen turistima koji su htjeli ići iz Milana do jezera Mađore, jezera Lugano i jezera Komo.

Put je ujedno i prvi takve vrste s naplatom putarine. Duž auto-puta bile su naplatne kućice na kojima je trebalo platiti za ulazak, prenosi Jutarnji list.

To je vozača s normalnim automobilom koštalo 10 tadašnjih italijanskih lira. Povodom stote godišnjice, u subotu nije naplaćivana putarina na ovoj dionici.

Pokretačka snaga auto-puta bio je milanski inženjer i senator Pjero Puričeli. On je sam živio u teško dostupnom području oko jezera i, prema portalu varesenews.it, već je 1921. o svom trošku asfaltirao jedan put kako bi brže stigao kući.

Bila je to prva asfaltirana cesta u Italiji, državi koja je 1924. godine imala samo 80.000 automobila, autobusa i kamiona. Danas u Italiji postoji gotovo 40 miliona privatnih automobila.

Iako mnogi misle da su Njemci izgradili prvi auto-put, to nije istina. Uporedivi auto-put s odvojenim trakama, nazvana AVUS, postojala je u Njemačkoj od 1921. godine, ali ta cesta je bila projektovana i izgrađena kao trkačka i testna staza, a samo se djelimično i povremeno koristila za putnički saobraćaj.

Prvi pravi njemački ‘autoban‘ otvoren je 1932. godine, godinu dana prije preuzimanja vlasti od strane Adolfa Hitlera koji je kasnije insistirao na izgradnji mnogih novih auto-puteva.

Crna Gora prvi auto-put dobila 2022.

Crna Gora je u julu 2022. godine dobila prvu dionicu prvog auto-puta, od Smokovca kod Podgorice do Mateševa kod Kolašina, dužine 43 kilometra. U pitanju je prva dionica auto-puta Bar – Boljare, podsjeća portal Investitor.

Izgradnju te dionice su obilježili brojni problemi, počevši od kontroverznog finansiranja – država je 2014. godine sa kineskom EXIM bankom potpisala ugovor o finansiranju ovog projekta u iznosu od 810 miliona, a glavni izvođač je opet bila kineska kompanija – CRBC.

Gradnju su pratili problemi koji su na kraju doveli do značajnog probijanja roka: radovi su počeli 2015. godine a trebalo je da budu završeni do 2019. Dionica je na kraju završena tri godine kasnije a troškovi narasli na preko milijardu eura.

Vlada Crne Gore je pokrenula procese u cilju nastavka gradnje auto-puta Bar – Boljare, a u toku je predkvalifikacioni tender za izođača radova na drugoj dionici, od Mateševa do Andrijevice. U pitanju je dionica duga 22 kilometra a procijenjena vrijednost radova iznosi 550 miliona eura.