Finance Watch: Banke su nespremne za sljedeću finansijsku krizu

Evropski kreatori politike pozivaju se da učine banke otpornijim na potencijalne šokove u slučaju još jedne finansijske krize u budućnosti.

U nedavno objavljenom izvještaju Finance Watch je pozvao donosioce odluka da obrate pažnju na pouke o krahu iz 2008. godine koji je, kako se navodi, sada “uveliko izblijedio” iz sjećanja.

Usred novih izazova, ova nevladina organizacija (NVO) upozorila je da “globalna saradnja sve više ustupa mjesto konkurenciji”.

Posebno je naglašen nedostatak napretka u vezi sa Bazelom III, sporazumom koji je stvoren nakon finansijskog kraha radi zaštite od budućih kriza.

Ova samozadovoljnost, tvrdi Finance Watch, dolazi uprkos nedavnim signalima upozorenja.

“Pravovremeni poziv za buđenje od kolapsa Crédit Suissea i niza bankrota banaka u SAD-u, uključujući banku Silicijumske doline, nije se čuo”, rekao je Christian M. Stiefmüller, viši savjetnik za istraživanje i lobiranje Finance Watcha.

“Umjesto da olakša nadležnima da prihvate globalni konsenzus, čini se da je pretjerana složenost Bazela III imala suprotan efekat. Čini se da se velike jurisdikcije, uključujući EU, odmiču čak i od skromnih dostignuća pod Bazelom III sporazum”, dodao je Stiefmüller.

Nedostaci Bazelskog okvira

Bazel III, koji je objavio Bazelski komitet za bankarsku superviziju (BCBS), nastoji da osigura da banke imaju dovoljno novca rezervisanog za hitne slučajeve.

Konkretno, sporazum je povećao zahtjeve za kapitalom, likvidnošću i polugom, s namjerom da ograniči rizične bankarske prakse.

U svom najnovijem izvještaju, Finance Watch je istakao nedostatke postojećeg okvira.

Jedna pritužba se odnosi na regulatornu sivu zonu, jer se sporazum odnosi na “međunarodno aktivne” banke – ali ne precizira dalje od toga.

U izvještaju se takođe postavlja pitanje da li je Bazel III postao “previše složen da bi bio efikasan”.

Neizvjesnost u pogledu zahtjeva ‘tampon’

Čini se da mnoge institucije nijesu sigurne u praktičnu upotrebu Combined Buffer Requirement (CBR), ocijenio je Finance Watch. CBR predstavlja jastuk kapitala koji banke moraju držati iznad svojih minimalnih kapitalnih zahtjeva.

“Kada su banke ohrabrene tokom pandemije Covid-19 da iskoriste svoje tampone, uslijedila je živa debata koja je otkrila mnogo nesigurnosti u pogledu praktične upotrebe ovog mehanizma”, napominje ova nevladina organizacija.

„Čini se da je stepen nejasnoće o stvarnoj prirodi i svrsi pojedinačnih bafera u okviru Bazela III te odsustvo jasne razlike između strukturnih i cikličkih komponenti, možda podstakao nerealna očekivanja u pogledu njihove upotrebljivosti“, dodaju.

Još jedna velika zabrinutost odnosi se na to da banke koriste svoje interne modele za izračunavanje rizika.

Iako ovo omogućava institucijama da procjene rizika učine relevantnim za njihove sopstvene prakse, fleksibilnost nedvojbeno podriva ciljeve Bazela.

Odbijanje institucija

„Finance Watch poziva evropske kreatore politike, kako na nivou Unije tako i na nivou država članica, da pojačaju svoju posvećenost Bazelskom procesu i ponovo se proaktivno angažuju sa svojim partnerima, posebno u SAD-u, kako bi spriječili regulatornu ‘trku do dna’”, navodi nevladina organizacija u izvještaju objavljenom u utorak.

Ključni prijedlog se odnosi na pojednostavljenje i harmonizaciju pravila, čime bi se osigurali jednaki uslovi za međunarodno aktivne banke širom svijeta.

Pozivi za strožim nadzorom i sigurnosnim jastucima, međutim, nailaze na žestoko protivljenje.

Ranije ovog mjeseca, američke Federalne rezerve su smanjile predloženo povećanje kapitalnih zahtjeva za najveće američke banke. Predloženo povećanje od 19% smanjeno je na 9% kao odgovor na pritisak industrije.

Napredak EU u finansijskoj regulativi

U međuvremenu, u EU, nedavni izvještaj bivšeg italijanskog premijera Marija Dragija sugerisao je da je primjena Bazelskog okvira od strane bloka previše restriktivna.

“EU ima široku lepezu prudencijalnih propisa proizašlih iz međunarodnih standarda koje su postavili Bazelski komiteti,” napomenuo je Dragi u izvještaju o evropskoj konkurentnosti.

“Pudencijalna regulativa je ključna za očuvanje finansijske stabilnosti. Međutim, EU je optužena da je ‘pozlatila’ Bazelski okvir, što je dovelo do previše restriktivnog i opreznog regulatornog okruženja za banke”, dodao je.

Finance Watch je rekao da je ova konačna tvrdnja “obmanjujuća”, tvrdeći da je “u stvarnosti EU u opasnosti od nepoštovanja Bazelskih standarda”.

Velika Britanija je na sličan način smanjila planove koji se odnose na Bazelski okvir, u potrazi za rastom i konkurentnošću.

Uprava za prudencialnu regulativu BoE (PRA) saopštila je ranije ovog mjeseca da će kapitalni zahtjevi za britanske banke ostati “praktički nepromijenjeni”, s “ukupnim povećanjem od manje od 1% od januara 2030. kada se prelazni aranžmani privode kraju”.

Ovo je manje u odnosu na raniji prijedlog od 3%.