Cijena klimatskih promjena: “Finansijska kriza u sjenci” koštala je svijet dva biliona dolara
Dvije velike oluje u oktobru, uragan Helene i uragan Milton, uzrokovale su ukupno između 51,5 milijardi i 81,5 milijardi dolara imovinske štete, uglavnom u jugoistočnim američkim državama, prema procjenama CoreLogica.
To je velika šteta – ali to je samo mali dio onoga što su klimatske promjene koštale ljude širom svijeta.
Novi izvještaj daje signal upozorenja o klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama, otkrivajući da je njihova ukupna ekonomska šteta naglo porasla na bilione dolara.
U izvještaju Međunarodne privredne komore (ICC), koji dolazi kada konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama počinje u Azerbejdžanu ove sedmice, procjenjuje se da je ukupni trošak štete od ekstremnih vremenskih pojava povezanih s klimom na globalnom nivou bio približno 2 biliona dolara između 2014. i 2023. – otprilike u u skladu sa ekonomskim učinkom globalne finansijske krize 2008.
ICC, najveća poslovna organizacija na svijetu, promoviše međunarodnu trgovinu i investicije. U izvještaju objavljenom u nedjelju, grupa je rekla da ima za cilj da podstakne vlade i kompanije da ubrzaju politike koje bi smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte, što direktno doprinosi globalnim klimatskim promjenama.
„Baš kao što je globalna finansijska kriza naišla na brz i usklađen odgovor svjetskih lidera, potrebno nam je da vlade shvate da ekonomski uticaj klimatskih promjena zahtijeva odgovor slične brzine i odlučnosti“, rekao je John WH Denton AO, generalni sekretar MKS-a, u izjavi za CNN.
Izveštaj ICC-a objavljen je manje od nedjelju dana nakon što je Donald Tramp ponovo izabran za predsjednika SAD. Tramp je obećao da će poništiti klimatske propise u zemlji, uključujući ukidanje ograničenja zagađenja na izduvnim cijevima i elektranama. Tokom svog posljednjeg mandata, Tramp je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, uz obrazloženje da to predstavlja “nepravedan ekonomski teret” na Amerikance.
U izvještaju ICC-a procijenjeno je skoro 4.000 vremenskih događaja na šest kontinenata u posljednjoj deceniji, kombinujući i direktnu novčanu trošarinu od uništenja kuća, preduzeća i infrastrukture i uticaj ekstremnih vremenskih prilika na ljudsku produktivnost.
Utvrđeno je da je približno 1,6 milijardi ljudi pogođeno ovim vremenskim nepogodama, a u izvještaju se tvrdi da će se troškovi vremenom samo intenzivirati: zabilježeno je povećanje od 83% u zabilježenim klimatskim katastrofama između 1980.-1999. i 2000.-2019, prema ICC-u.
U 2022. i 2023. ekonomska šteta dostigla je 451 milijardu dolara, što je povećanje od 19 odsto u odnosu na godišnji prosjek iz prethodnih osam godina, navodi se u izvještaju.
“Podaci iz protekle decenije definitivno pokazuju da klimatske promjene nijesu problem budućnosti: gubitke u produktivnosti zbog ekstremnih vremenskih prilika ovdje i sada osjeća realna ekonomija”, rekao je Denton.
Odvojeni podaci koje je prošle sedmice objavila evropska služba za klimatske promjene Copernicus potvrđuju da će svijet ove godine vjerovatno nadmašiti sumornu prekretnicu: 2024. će vjerovatno biti najtoplija godina u istoriji.
Naslovna fotografija: Library of Congress, Unsplash
