Koji crnogorski funkcioneri imaju kriptovalute?

Nekoliko funkcionera izvršne i zakonodavne vlasti prijavljivalo je u svojim prethodnim imovinskim kartonima da posjeduju digitalni novac.

Premijer Milojko Spajić vlasnik je kriptovaluta čija vrijednost nije navedena u njegovom imovinskom kartonu. U svojim imovinskim kartonima vrijednost kriptovaluta nijesu naveli ni ministri prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i nafte i gasa Admir Šahmanović, kao ni poslanik Ilir Čapuni (Albanska alijansa).

U kartonu dostavljenom ASK vrijednost kriptovaluta koje ima nije prijavio ni potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đelošaj, ali je, kako piše Dan, nakon teksta koji je taj dnevni list ranije objavio o javnim funkcionerima vlasnicima digitalnog novca, saopštio da je njihova vrijednost 2.686 eura.

Vrijednost digitalnog novca prijavio je šef kabineta crnogorskog premijera Branko Krvavac, kao i bivši ministar pravde Andrej Milović.

Zakonska obaveza da se prijavi posjedovanje kriptovaluta

Javni funkcioneri koji posjeduju kriptovalute imaju obavezu da u svojim imovinskim kartonima navedu njihov naziv, količinu i tržišnu vrijednost, kazali su “Danu” iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Podsjećaju da je ta obaveza propisana Zakonom o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. juna ove godine. Iz ASK su istakli da kontrola tačnosti podataka o digitalnoj imovini, uključujući kriptovalute, predstavlja izazov zbog nedostatka centralizovanih izvora podataka.

Praksa prijavljivanja kriptovaluta od strane javnih funkcionera u Crnoj Gori dosad je bila neujednačena, s obzirom da su pojedini prijavljivali njihov tačan naziv, količinu i tržišnu vrijednost (ili neke od tih podataka), dok su drugi nabrajali samo nazive digitalnih valuta koje posjeduju, bez navođenja drugih detalja. Neki od njih su navodili da imaju kriptovalute, bez ikakvog drugog detalja, osim da su ih stekli kupovinom. Tu praksu, sudeći prema odgovorima iz ASK, moraće da promijene prilikom podnošenja narednih izvještaja o prihodima i imovini, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije koji je snazi od juna. Međutim, pitanje je koliko će provjera tačnosti tih podataka biti moguća, s obzirom da nemamo centralizovane izvore podataka o digitalnoj imovini, ili će se javnim funkcionerima, kada je u pitanju ovaj segment njihove imovine, vjerovati na riječ.

Odgovarajući na pitanja “Dana” u vezi sa neujednačenom praksom po pitanju prijavljivanja kriptovaluta, obavezom funkcionera i načinom provjere digitalne imovine, iz ASK su podsjetili da je Zakonom o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. juna 2024. godine, u članu 8, jasno definisano da imovina podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, uključujući imovinu u elektronskom ili digitalnom obliku, što obuhvata i kriptovalute.

“Prema ovom zakonu, javni funkcioneri koji posjeduju kriptovalute imaju obavezu da u svojim imovinskim kartonima navedu naziv kriptovalute, količinu i njenu tržišnu vrijednost. Ova praksa osigurava transparentnost i obuhvata svu imovinu koju funkcioneri posjeduju. U skladu s tim, ASK i Ministarstvo pravde pripremaju podzakonski akt na osnovu koejg će biti urađen novi obrazac”, saopštili su “Danu” iz ASK.

Objašnjavaju da je novo rukovodstvo Agencije, s obzirom da je obrazac bio promijenjen bez odgovarajućeg podzakonskog akta, ponovo uvelo stari obrazac izvještaja, koji u ovom trenutku ne sadrži polje koje omogućava unos ove imovine.

“Uvažavajući činjenicu da su kriptovalute relativno nova i dinamična kategorija, biće potrebno dodatno usaglašavati zakonsku regulativu. Konkretno, član 26 zakona, kojim se precizira sadržaj izvještaja o prihodima i imovini, trenutno nije u potpunosti usklađen sa članom 8 kada je riječ o digitalnoj imovini. Iako je javnim funkcionerima zakonom propisana obaveza prijavljivanja kriptovaluta, izmjena podzakonskih akata i unapređenje obrazaca mogla bi dodatno precizirati način prijavljivanja ove vrste imovine”, ističu iz Agencije.

Izazov je, kako dodaju, kontrola tačnosti tih podatala.

“Kontrola tačnosti podataka o digitalnoj imovini, uključujući kriptovalute, predstavlja izazov zbog nedostatka centralizovanih izvora podataka. Agencija za sprečavanje korupcije razvija strategiju za unapređenje sistema kontrole ove vrste imovine kroz međunarodnu saradnju i rad sa relevantnim institucijama. Agencija će nastaviti da prati prijavljivanje kriptovaluta i raditi na jačanju mehanizama kontrole”, poručili su iz ASK, na čijem je čelu Dušan Drakić.

Ministarstvo pravde ne odgovara

“Dan” je 1. novembra, a potom ponovo u utorak, uputio pitanja Ministarstvu pravde, na čijem je čelu Bojan Božović, u vezi sa izradom novog pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra prihoda i imovine javnih funkcionera. Pitali smo ih kada se može očekivati da taj dokument stupi na snagu i da li se njegova primjena može očekivati do početka nove kalendarske godine, odnosno prije podnošenja redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini.

Resor ministra Božovića pitali smo i šta će, u odnosu na sadašnji, sadržati novi obrazac registra prihoda i imovine javnih funkcionera i na koji način će novim pravilnikom/obrascem biti regulisano prijavljivanje imovine u digitalnim valutama. Pitali smo i na koji način će biti strukturiran obrazac u dijelu (ne)davanja saglasnosti za pristup bankarskim računima.

Bitkoin najvredniji

Od najtraženijih kriptovaluta, najvredniji je bitkoin (BTC), čija vrijednost iznosi oko 82.201 američki dolar. Vrijednost Ethereuma (ETH) iznosi oko 3.203 dolara, Binance Coina oko 241 dolar, a Tethera (USDT) oko jedan dolar.