Cijene stanova samo rastu: Evo šta pokreće tržište nekretnina u Crnoj Gori
Tržište nekretnina u Crnoj Gori stalno raste, a cijene su posljednjih godina skočile na nivoe koji su sve više nedostižni za veći dio stanovništva.
Šef istraživanja tržišta u agenciji Adriatic Advisors, Darko Đikanović, kaže da postoji mnogo razloga zašto se to dešava, ali se to uglavnom može objasniti neravnotežom ponude i potražnje, pri čemu potražnja za nekretninama znatno nadmašuje ponudu. Sve je to, prema njegovim riječima, dovelo do povećanja cijena za preko 70% u posljednje tri godine.
Đikanović u članku na LinkedIn-u razmatra ključne faktore koji utiču na potražnju za nekretninama u Crnoj Gori:
Ekonomski rast i zapošljavanje
Tempo ekonomskog rasta je snažan posljednjih godina. U oporavku nakon COVID-a zabilježen je značajan napredak, dostigavši rast od 6,3% u 2023. uz prognoze koje pokazuju snažan rast od 3,7% u naredne dvije godine.
Štaviše, zaposlenost je porasla 14% od 2019. godine što je dovelo do 34 hiljade više zaposlenih osoba. Plate su takođe porasle, i to 65%, podržano nedavnim vladinim programima.
Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem.
Kamatne stope i stambeni krediti
Program “Evropa sad 1”, zajedno sa istorijski niskim kamatnim stopama u 2022. godini, učinio je vlasništvo nad kućama dostupnijim, doprinoseći porastu stambenih kredita od 34%.
Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za 2% u 2023. godini, nakon čega je uslijedilo povećanje od 8% u 2024. godini, što pokazuje da je potražnja za stambenim zgradama i dalje jaka čak i pod nepovoljnijim uslovima.
Rast stanovništva (u nekim opštinama)
Prema novim rezultatima Popisa 2023. godine, stanovništvo Crne Gore je poraslo samo 1% od 2011. Iako ovaj skromni rast ne objašnjava u potpunosti rastuću potražnju za nekretninama, visoki nivoi unutrašnjih migracija su ključni faktor.
Urbanizacija igra važnu ulogu na tržištu nekretnina jer se mnogi ljudi sele u gradove uglavnom zbog ekonomskih prilika. Ako pogledamo Podgoricu, glavni grad, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%.
Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima. Priliv međunarodnih rezidenata dodatno je podstakao tržište nekretnina, posebno na ovim poželjnim lokacijama.
Veličina domaćinstva
Kao zemlja u razvoju, brojna domaćinstva i tradicionalni način života očuvali su se mnogo duže nego u zapadnim zemljama, ali stvari se sada mijenjaju.
Broj ljudi po domaćinstvu se smanjio jer veliki broj mladih napušta svoje domove ranije nego u prošlosti i počinje samostalan život. Nedavni popis stanovništva je dokazao ovaj trend jer je stanovništvo poraslo 1% dok je broj domaćinstava povećan 15%. Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem.
Turizam i SDI
Turizam je već neko vrijeme glavni pokretač rasta s prihodima od turizma koji ostvaruju preko 20% BDP-a i sa prosječnim rastom turizma od 7% godišnje. Godišnje ima više od 2,5 miliona turista, uglavnom koncentrisanih u obalnom području, što rezultira procvatom tzv. tržišta drugog doma.
Podaci o stranim direktnim investicijama pojačavaju ovaj trend, jer su zabilježene rekordno visoke investicije u nekretnine u periodu nakon COVID-a. Stranci čine značajan broj kupovina nekretnina, sa 1,2 milijarde eura uloženih samo u poslednje tri godine.
Završna razmatranja
Faktori o kojima se govori su među najznačajnijim pokretačima crnogorskog tržišta nekretnina, međutim i drugi faktori utiču na tržište i nemaju svi pozitivni uticaji. Članak ima za cilj da ponudi pregled ključnih pokretača potražnje koji su potaknuli brzi rast tržišta posljednjih godina, ističe Đikanović u svom postu na engleskom jeziku.
