Centralne banke pred ključnim odlukama: Hoće li Fed podržati posrnuli Wall Street?

Najveće centralne banke ove sedmice odlučuju o kamatnim stopama, dajući ključne smjernice za tržišna kretanja. Investitori će posebnu pažnju posvetiti politici Federalnih rezervi (Fed), jer bi američka centralna banka mogla intervenisati kako bi podržala nestabilnu Wall Street, nakon što su berzanski indeksi pali u korektivnu zonu.

Glavni globalni berzanski indeksi zabilježili su gubitke prošle sedmice, dok je eskalacija trgovinskog rata podstakla odustajanje od rizičnih ulaganja. Iako se apetit za rizikom donekle oporavio nakon skoka u petak, investitori će pažljivo pratiti odluke Fed-a, Banke Japana (BOJ), Banke Engleske (BOE), Švajcarske narodne banke (SNB) i Narodne banke Kine (PBOC), pokušavajući da predvide smjer tržišta u narednim danima.

Sve su veće šanse da će centralne banke zauzeti blaži stav prema monetarnoj politici. Trampove carine i njegov pokušaj smanjenja američkog deficita povećali su rizike od globalne ekonomske usporenosti. Fleksibilnija monetarna politika mogla bi pružiti dodatnu podršku oporavku berzi. Tradicionalno, tzv. “Fed put” mogao bi pomoći Wall Streetu da se izvuče iz korektivne zone.

Fed vjerovatno ostavlja kamate nepromijenjenim

Odluka Fed-a o kamatama biće najvažniji događaj za finansijska tržišta. Američka centralna banka je prošle godine snizila kamatne stope za cijeli jedan procentni poen, na raspon od 4,25% do 4,5%. U januaru je pauzirala ciklus ublažavanja monetarne politike, jer je tržište rada ostalo snažno, dok se inflacija pokazala tvrdokornom.

Prema tržišnim očekivanjima, Fed će vjerovatno zadržati kamatne stope nepromijenjenim do juna – ranije nego što se prethodno prognoziralo (septembar). Trampove carine pogoršale su ekonomsku perspektivu, dok su najnoviji podaci pokazali da je povjerenje potrošača u SAD palo na najniži nivo u dvije godine, usljed zabrinutosti zbog inflacije. Uz to, američki indeks potrošačkih cijena (CPI) u februaru je bio niži od očekivanog, što dodatno podržava mogućnost ranijeg smanjenja kamata.

Iako bi Fed mogao izraziti zabrinutost zbog ekonomske situacije, vjerovatno će naglasiti potrebu za dodatnim dokazima o održivom padu inflacije. Upravo zato će smjernice banke o budućoj putanji kamata biti ključni pokretač tržišnog sentimenta. Blag stav Fed-a – poznat kao “Fed put” – mogao bi izazvati snažan oporavak američkog tržišta akcija, kao što se dogodilo tokom prvog Trampovog mandata. Takođe bi mogao oslabiti američki dolar i podići vrijednost drugih valuta, posebno eura.

BOE vjerovatno zadržava kamate na 4,5%

Banka Engleske očekuje se da će ove sedmice zadržati ključnu kamatnu stopu na 4,5%, jer je inflacija u Velikoj Britaniji naglo skočila u januaru. Međutim, tržišta derivata ukazuju na to da bi BOE mogao smanjiti kamate već u maju i avgustu – ranije nego što se ranije predviđalo, kada se očekivalo samo jedno smanjenje zbog zabrinutosti za ekonomski rast.

Povećana potrošnja na odbranu u Evropi i fiskalne reforme u Njemačkoj dodatno povećavaju vjerovatnoću da će Evropska centralna banka nastaviti sa labavijom monetarnom politikom, što bi moglo podstaći i BOE da krene istim putem.

Britanska funta je ojačala u odnosu na američki dolar, prateći kretanje eura zbog optimizma u vezi sa rastućom državnom potrošnjom. Međutim, postoji rizik da je sterling trenutno precijenjen, što bi moglo dovesti do korekcije u kratkom roku.

BOJ pauzira ciklus povećanja kamata

Banka Japana (BOJ) će vjerovatno zadržati ključnu kamatnu stopu na 0,5% ove sedmice, pauzirajući ciklus povećanja kamata započet u martu prošle godine. BOJ je do sada tri puta podizao stope – u martu, junu i januaru. Međutim, guverner Ueda mogao bi izraziti zabrinutost zbog ekonomskih posljedica viših kamata u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.

Japanski jen je ove godine ojačao kao sigurno utočište za investitore, dok su kamatna povećanja BOJ-a dodatno podržala njegovu snagu. Ipak, inflacija u Japanu i dalje ostaje tvrdokorna – osnovni CPI u januaru je iznosio 3,2%. Ipak, ne očekuje se da će to promijeniti izglede za usporavanje tempa povećanja kamata zbog prijetnji od trgovinskih tarifa.

SNB smanjuje kamatne stope

Švajcarska narodna banka (SNB) će vjerovatno smanjiti kamatne stope za 25 baznih poena, na 0,25%, što bi bio peti uzastopni pad od marta 2024. godine.

SNB je prva velika centralna banka koja je započela ciklus ublažavanja monetarne politike, usljed pada inflacije i usporavanja ekonomskog rasta.

Ipak, ovo bi moglo biti posljednje smanjenje u ovom ciklusu, jer se ne očekuje da će banka vraćati kamate u negativni teritorij.

Narodna banka Kine zadržava kamate nepromijenjenim

Narodna banka Kine (PBOC) vjerovatno će zadržati svoje ključne kamatne stope – jednogodišnju i petogodišnju primarnu kreditnu stopu – na 3,1% i 3,6%. Međutim, Peking se očekuje da uvede dodatne stimulativne mjere, s obzirom na rastuće trgovinske tenzije sa SAD-om.

Na godišnjem sastanku kineske vlade ranije ovog mjeseca, Peking je postavio cilj rasta od 5% i povećao budžetski deficit na rekordnih 4% – najveći nivo u posljednje tri decenije.

Ove sedmice Kina će objaviti ključne ekonomske pokazatelje, uključujući industrijsku proizvodnju, maloprodaju i investicije u fiksnu imovinu, koji će biti presudni za ocjenu budućih ekonomskih kretanja.