Kina iznenadila snažnim rastom

Kina je zabilježila neočekivano snažan ekonomski rast u prva tri mjeseca 2025. godine, prije nego što su u punoj mjeri stupile na snagu nove carine američkog predsjednika Donalda Trampa. Peking je tom prilikom poslao optimističnu poruku o tome kako planira da se nosi s aktuelnim trgovinskim ratom sa Vašingtonom.

Rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) dostigao je 5,4% u prvom kvartalu, saopštio je Nacionalni biro za statistiku u srijedu. Taj rezultat je značajno premašio očekivanja više od 50 ekonomista koje je anketirao Reuters, a koji su prognozirali rast od 5,1%. Time se nastavlja niz iznenađujuće snažnog izvoznog rasta krajem 2024.

„Nacionalna ekonomija imala je stabilan i dobar početak, nastavivši uzlazni trend“, rekao je Sheng Laiyun, zamjenik direktora Biroa. „Međutim, moramo uočiti i da spoljašnje okruženje postaje sve složenije i teže, dok domaća tražnja i dalje pokazuje slab zamah.“

Rast Kine, kao druge najveće ekonomije svijeta, pod lupom je usljed posljedica sve intenzivnijeg trgovinskog rata sa SAD-om. Uz to, Kina se već godinama suočava sa sopstvenim ekonomskim problemima: krizom u sektoru nekretnina, rizikom deflacije i slabom potrošnjom građana.

Objavljeni podaci odnose se na prvi kvartal, period obilježen tenzijama u trgovinskim odnosima sa SAD-om. Tokom tog perioda, Tramp je uveo dva kruga carina na kinesku robu, ukupno 20%, s obrazloženjem da su povezane sa fentanolom.

Podaci ne uključuju dodatne „recipročne“ carine koje je Trampova administracija uvela u aprilu. Ukupan nivo carinskih dažbina prema Kini sada premašuje čak 145%.

Na pitanje o uticaju carina, Sheng je ponovio da se Kina protivi američkim trgovinskim barijerama i „trgovinskom nasilništvu“. Iako će carine stvoriti „određeni pritisak“ na kinesku ekonomiju, „one ne mogu promijeniti opšti trend dugoročnog kineskog ekonomskog napretka“, naglasio je.

„Temelji kineske ekonomije su stabilni, otporni i imaju ogroman potencijal, zbog čega imamo hrabrosti, sposobnosti i samopouzdanja da se suočimo s vanjskim izazovima i ostvarimo postavljene ciljeve“, dodao je Sheng.

Potrošnja i industrijska proizvodnja takođe su premašile očekivanja – maloprodaja je u martu porasla za 5,9% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je industrijska proizvodnja u martu porasla 7,7%, u odnosu na 5,9% u periodu januar-februar.

Snižene prognoze rasta

Prošlog mjeseca, Peking je postavio ambiciozni cilj rasta „oko 5%“ za ovu godinu, kao pokazatelj povjerenja u svoju izvozno orijentisanu ekonomiju. Ipak, ekonomisti smatraju da će biti teško dostići taj cilj.

To je djelimično zato što je rast izvoza bio izuzetno snažan krajem 2024, kada su strane kompanije unaprijed naručivale robu u iščekivanju Trampovih carina.

Stručnjaci upozoravaju da se takav tempo izvoza, koji je u martu porastao za 12,4% u odnosu na prethodnu godinu, ne može održati u narednim mjesecima zbog trocifrenih carinskih stopa.

„Vjerujemo da će carinski šok izazvati bezpresedanske izazove za kineski izvoz i dovesti do ozbiljne prilagodbe u domaćoj ekonomiji“, navodi se u analizi UBS-a, koji je smanjio prognozu rasta za 2025. na 3,4% sa ranijih 4%.

Prošle sedmice, Goldman Sachs je takođe upozorio da će američke carine „značajno opteretiti“ kinesku ekonomiju. Oni su smanjili projekcije rasta BDP-a za 2025. i 2026. na 4% i 3,5%, u odnosu na prethodnih 4,5% i 4%.

Zichun Huang iz Capital Economics ističe da se uskoro mogu očekivati nove mjere za jačanje domaće potrošnje, koje bi, prema njenim riječima, trebalo da omoguće rast iznad 4%.

„Budžet usvojen u martu omogućava dodatno povećanje fiskalne potrošnje, a očekuje se i dalje labavljenje monetarne politike“, navela je Huang, misleći na veće vladine izdatke i poteze centralne banke za olakšavanje zaduživanja.

Diversifikacija trgovine

Baš kao i kineski lideri na otvaranju parlamenta prošlog mjeseca, i Sheng pokušava da projicira optimizam u sposobnost zemlje da zadrži kurs, uprkos pritisku iz SAD-a i nepredvidivom ponašanju američkog predsjednika.

On je istakao da Kina već godinama diversifikuje svoje trgovinske odnose i da sve manje zavisi od američkog tržišta. Udio izvoza u SAD u ukupnim kineskim isporukama u inostranstvo pao je sa 19,2% u 2018. na 14,7% u 2024.

„Formira se obrazac diversifikovanih tržišta, što znači da se naša zavisnost od jednog izvozno orijentisanog tržišta smanjuje“, rekao je Sheng. „Zato je kineska spoljna trgovina relativno otporna. Upravo objavljeni podaci za prvi kvartal pokazuju da su, uprkos rastu spoljašnjih ograničenja, kineski izvozi porasli za 6,9%.“

U srijedu je Peking imenovao Li Chengganga za novog pregovarača za međunarodnu trgovinu i zamjenika ministra trgovine. On je zamijenio Wanga Shouwena, koji je bio ključna figura u trgovinskim pregovorima tokom Trampovog prvog mandata.

Kina sada ide u diplomatsku i ekonomsku ofanzivu, nastojeći da se pozicionira kao politički i ekonomski stabilniji partner od Sjedinjenih Država. Kineski predsjednik Si Đinping trenutno je na sedmodnevnoj turneji po Jugoistočnoj Aziji, sa ciljem jačanja tih odnosa.

Asocijacija zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), kao blok od deset država, već je 2023. godine pretekla SAD i EU kao najveće kinesko izvozno tržište. Tokom susreta sa vrhom vlasti Vijetnama u ponedjeljak, Si je poručio da bi dvije zemlje trebalo zajedno da rade na očuvanju „stabilnosti globalnog sistema slobodne trgovine i industrijskih i dobavljačkih lanaca“, prenosi kineska državna agencija Sinhua.