Evropska centralna banka smanjila kamatne stope
Evropska centralna banka je u četvrtak ponovo snizila kamatnu stopu za 25 baznih poena, jer su globalna trgovinska previranja stvorila široku neizvjesnost i pojačala strahove u vezi sa ekonomskim rastom eurozone.
Tržišta su gotovo u potpunosti očekivala smanjenje, uz oko 94% vjerovatnoće da će sniženje od 25 baznih poena biti uračunato uoči odluke, prema podacima LSEG-a.
Sniženjem je ključna kamatna stopa ECB-a na depozite povećana na 2,25%. Na vrhuncu sredinom 2023. iznosila je 4%.
Analitičari i ekonomisti generalno smatraju da su trgovinske tenzije proteklih sedmica glavni razlog za potez ECB-a. Iako su mnoge carine koje su uvele SAD, kao i kontramjere, privremeno obustavljene ili ublažene, strahovanja o njihovom potencijalnom uticaju na rast su i dalje prisutna.
U izjavi o monetarnoj politici, ECB je saopštila da su se „izgledi za rast pogoršali zbog rastućih trgovinskih tenzija“.
Dodaje se: „Povećana neizvjesnost vjerovatno će oslabiti povjerenje među domaćinstvima i preduzećima, dok bi negativna i nestabilna tržišna reakcija mogla dodatno pooštriti finansijske uslove.“
Investitori pažljivo prate sve komentare o carinama u izjavama Upravnog savjeta ECB-a i predsjednice Christine Lagarde na konferenciji za medije nakon sastanka.
Pažnja tržišta je takođe usmjerena na to da li ECB mijenja retoriku u vezi s restriktivnošću monetarne politike i da li kreatori politike daju nagovještaje u vezi s tzv. „neutralnom stopom“ – nivoom na kojem kamate ni podstiču ni usporavaju privredu, te se smatraju ravnotežnim.
Iako se sniženje očekivalo, „za tržišta je još važnije da vide u kojoj mjeri će ECB saopštiti što smatra ‘neutralnom stopom’ i da li monetarna politika može postati eksplicitno podsticajna – tj. pasti ispod tog nivoa – u narednih šest do 12 mjeseci“, izjavio je Julien Lafargue, glavni tržišni strateg Barclays Private Banke, u bilješci objavljenoj u četvrtak.