Cijene nafte padaju zbog mogućeg povećanja proizvodnje OPEC+ i povratka iranske nafte
Cijene sirove nafte nastavile su pad treći dan zaredom usljed izvještaja da OPEC+ razmatra novo povećanje proizvodnje u julu, uoči današnjih nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana.
Tržište nafte ostaje uhvaćeno između rastućih geopolitičkih tenzija i sve izraženije bojazni od prekomjerne ponude.
Nafta je pala i tokom azijske sesije u petak. Do 4:40 časova po srednjoevropskom vremenu, fjučersi Brenta pali su za 0,59% na 64,06 dolara po barelu, dok su fjučersi američke WTI nafte oslabili za 0,6% na 60,83 dolara – što su najniži nivoi u više od sedam dana.
Prekomjerna ponuda zasjenila geopolitičke rizike
Cijene sirove nafte bile su izložene snažnim oscilacijama prethodnih sedmica, jer tržišni učesnici balansiraju između geopolitičkih tenzija i rasta ponude iz ključnih zemalja proizvođača. Šira makroekonomska dešavanja, poput ublažavanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine i prodaje američkih državnih obveznica, takođe utiču na kretanja cijena.
Početkom sedmice, cijene su kratkotrajno skočile nakon što je CNN objavio da Izrael priprema napade na iranska nuklearna postrojenja, pozivajući se na američke obavještajne izvore. Međutim, analitičari smatraju da je riječ o taktičkom pritisku SAD-a uoči pregovora s Iranom.
Taj geopolitički impuls brzo je potisnut podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), koji su u srijedu pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD-u porasle na 443,2 miliona barela – najviše od jula 2024. Neto uvoz nafte porastao je treću nedjelju zaredom, dok je domaća potražnja ostala ispod očekivanja.
OPEC+ bi mogao dodatno ubrzati rast proizvodnje
Pad cijena dodatno je podstaknut izvještajem agencije Bloomberg, prema kojem OPEC+ razmatra povećanje dnevne proizvodnje za 411.000 barela u julu. Odluka bi trebalo da bude potvrđena na sljedećem sastanku grupe 1. juna.
OPEC+ trenutno pokriva oko 40% svjetske proizvodnje nafte i prethodno je tokom 2023. godine smanjio proizvodnju za ukupno 2,2 miliona barela dnevno. Faza postepenog vraćanja proizvodnje započela je u aprilu sa povećanjem od 135.000 barela, koje je utrostručeno u maju i junu. Ovo ubrzanje predstavlja i kaznenu mjeru prema članicama koje nijesu poštovale dogovorene kvote – kao što su Kazahstan i Irak.
Cijene nafte već su padale nakon prethodnih najava većih od očekivanih povećanja proizvodnje u aprilu i maju. Tržišta sada spekulišu da je potencijalna julska odluka već ukalkulisana u cijene – osim ako OPEC+ ne iznenadi sa još agresivnijim rastom ponude.
Potražnja ostaje slaba
Izgledi za potražnju i dalje su krhki zbog usporavanja globalnog rasta, naročito pod uticajem američkih tarifa. Cijene sirove nafte prethodno su pale na četvorogodišnji minimum 9. aprila, a zatim opet 5. maja. Tržište se donekle oporavilo nakon trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine početkom maja, kada su dvije najveće svjetske ekonomije pristale na 90-dnevnu pauzu od visokih tarifa.
Dok je kratkoročni pritisak dominantno uslovljen rastom ponude, analitičari ostaju umjereno optimistični da bi eventualni dalji napredak u američkim trgovinskim pregovorima mogao podstaći oporavak potražnje.
„Iako je trenutni pritisak dominantno sa strane ponude, vjerujem da bi dugoročnije gledano dalji napredak u trgovinskim pregovorima SAD-a sa ključnim partnerima mogao podstaći potražnju i pružiti značajniju podršku cijeni nafte“, ocijenio je Dilin Wu, istraživački strateg kompanije Pepperstone Australia.
