euro, european central bank, evropska centralna banka, frankfurt, ECB
Sjedište ECB-a u Frankfurtu (Foto: frimufilms, Freepik)

Bugarska ulazi u eurozonu od 2026: Već jača strah od rasta cijena

Podijeli

Evropska unija uskoro će odobriti zahtjev Bugarske za uvođenje eura od 1. januara 2026. godine, čime će ova zemlja postati 21. članica eurozone.

Nakon višegodišnjeg čekanja, nekoliko zvaničnika potvrdilo je za Politico da će Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) dati zeleno svjetlo u izvještaju koji će biti objavljen naredne srijede.

Ulazak u eurozonu pomoći će Bugarskoj da poveća trgovinu s ostatkom Unije, smanji transakcione troškove i ojača svoj politički uticaj u Briselu.

„Pridruživanje eurozoni će samo ojačati suverenitet Bugarske – učestvovaćemo u procesu donošenja odluka ECB-a“, kazao je bugarski ekonomista i bivši potpredsjednik Vlade Atanas Pekanov.

Iako je bugarski lev već decenijama vezan za euro, zemlja nije imala nikakav uticaj na monetarnu politiku eurozone jer nije bila članica. Ulaskom u eurozonu, bugarski guverner dobiće formalno mjesto u Upravnom savjetu ECB-a. Ipak, zbog male veličine bugarske ekonomije – manje od 1% ukupnog BDP-a eurozone – njen uticaj biće ograničen.

Zabrinutosti ostaju

Kritičari upozoravaju da uvođenje eura nosi i rizike. Promjena valute bi mogla dovesti do jednokratnog rasta cijena, što bi posebno pogodilo siromašnija domaćinstva, naročito u ruralnim područjima, jer bi trgovci mogli iskoristiti tranziciju.

Na srednji rok, kako pokazuju primjeri Slovačke, Estonije i Litvanije, cijene u zemljama koje su nedavno usvojile euro često se prilagođavaju višim standardima cijena unutar Unije, što dodatno podstiče inflaciju.

Posebna bojazan postoji u vezi s osnovnim prehrambenim proizvodima, poput povrća, gdje bi rast cijena najviše pogodio sela s ograničenim izborom ponude.

„Ruralni birači nijesu protiv eura jer su euroskeptici, već zbog straha od povećanja troškova života“, rekao je Pekanov, zagovornik uvođenja eura.

Bugarski predsjednik Rumen Radev je ranije ovog mjeseca izazvao šok u zemlji kada je najavio da želi raspisivanje nacionalnog referenduma radi odlaganja eurointegracije. Međutim, takva inicijativa vjerovatno neće proći jer je Ustavni sud već ranije odlučio da bi takav referendum bio protivustavan.

Predlog referenduma nije naišao ni na podršku u parlamentu, gdje većina stranaka podržava uvođenje eura.

„Besmisleno je da u trenutku kada građani treba da budu sigurni da će euro povećati konkurentnost naše ekonomije, otvaramo debate koje manipulišu javnošću i šire strah“, poručio je premijer Rossen Jeliazkov.

Bugarska trenutno ispunjava kriterijume za ulazak u eurozonu, uključujući i ključni uslov – inflaciju. Prosječna inflacija u zemlji mora biti unutar 1,5 procentnih poena od inflacije tri zemlje EU s najnižim stopama u periodu od aprila 2024. do aprila 2025.

U 2024. su to bile Irska (1%), Italija (1,4%) i Luksemburg (1,6%). Bugarska je smanjila inflaciju sa 4,7% u 2023. na 2,6% u 2024, ali se očekuje njen porast na 3,6% do kraja ove godine, uglavnom zbog povećanja PDV-a na više proizvoda početkom godine.