Trenutna imovina milijardera mogla bi 22 puta da iskorijeni siromaštvo – ali svijet ide u suprotnom pravcu
Novi izvještaj britanske organizacije Oxfam otkriva dramatičan rast bogatstva najbogatijih 1% populacije u posljednjih deset godina. Ukupna vrijednost njihove imovine dovoljna je da okonča globalno siromaštvo čak 22 puta — ali uprkos tome, projekti za borbu protiv nejednakosti ostaju hronično nedovoljno finansirani.
S jedne strane, gotovo polovina svjetske populacije — više od 3,7 milijardi ljudi — živi u siromaštvu. S druge, 3.000 milijardera širom svijeta uvećalo je svoje bogatstvo za 6,5 triliona dolara (5,5 triliona eura) u posljednjoj deceniji, što čini čak 14,6% globalnog BDP-a.
Prema Oxfamu, od 2015. godine najbogatijih 1% ljudi na svijetu uvećalo je svoje bogatstvo za više od 33,9 triliona dolara (29 triliona eura), u realnim vrijednostima. Ta suma bi, zasnovano na podacima Svjetske banke iz 2021. godine, bila dovoljna da se siromašnim ljudima obezbijedi dodatnih 8,30 dolara dnevno za osnovne potrebe.
Da bi se ne samo iskorijenilo siromaštvo, već i postigli svi ciljevi održivog razvoja UN-a, uključujući zaštitu planete, bilo bi potrebno oko 4 triliona dolara godišnje.
„Hiljade milijardi dolara koje bi mogle da finansiraju globalne ciljeve nalaze se zaključane u privatnim računima ultrabogatih“, upozorio je Amitabh Behar, izvršni direktor Oxfam Internationala.
Pomoć se smanjuje dok privatno bogatstvo raste
U izvještaju se navodi da su najbogatije vlade, među kojima su i članice G7, smanjile razvojnu pomoć više nego ikada od 1960. godine. Samo G7 zemlje planiraju da do 2026. godine smanje pomoć za čak 28% u odnosu na 2024.
Istovremeno, čak 60% zemalja sa niskim prihodima — koje najviše zavise od međunarodne pomoći — nalazi se na ivici dužničke krize. One zbog visokih kamatnih stopa plaćaju više za zaduživanje, što im ostavlja manje sredstava za zdravstvo i obrazovanje.
Oxfam upozorava da razvoj ne smije zavisiti od privatnih investicija, već da se mora oslanjati na javni sektor.
„Bogate države su prepustile globalni razvoj Volstritu. Svjedočimo preuzimanju razvoja od strane privatnog kapitala, dok se dokazane javne mjere za borbu protiv siromaštva potiskuju u drugi plan“, navodi Behar.
Rješenje: Državna ulaganja i pošteni porezi
Oxfam preporučuje da vlade investiraju u državne razvojne projekte kako bi se obezbijedila univerzalna i kvalitetna zdravstvena zaštita, obrazovanje i javne usluge — uključujući energetiku i transport.
Međutim, zapadne države se suočavaju s rekordnim dugovima koji često prelaze godišnji BDP, dok javno bogatstvo raste znatno sporije od privatnog.
Od 1995. do 2023. godine, privatno bogatstvo poraslo je čak osam puta više od javnog. Dok je javno bogatstvo poraslo za 44 triliona dolara, privatno bogatstvo se povećalo za 342 triliona — više od tri puta globalnog godišnjeg BDP-a, koji iznosi oko 100 triliona dolara.
Oxfam zato poziva na ponovno uvođenje pravednih poreza za najbogatije, naglašavajući da milijarderi danas efektivno plaćaju porez u visini od samo 0,3% svog bogatstva.
U zajedničkom istraživanju sa Greenpeace-om, sprovedenom u 13 zemalja (među kojima su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija), Oxfam je otkrio da:
„9 od 10 ispitanika podržava finansiranje javnih usluga i klimatskih mjera oporezivanjem ultrabogatih.“
Zaključak izvještaja je alarmantan: samo 16% ciljeva UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja je na putu da bude ispunjeno do 2030. godine.
