Fed smanjio kamatne stope prvi put ove godine
Federalne rezerve (Fed) u srijedu su najavile dugo očekivano smanjenje kamatnih stopa, prvi put ove godine, potvrđujući da zabrinutost zbog usporavanja zapošljavanja sada nadmašuje rizike koje donosi rast inflacije.
Odlukom o rezanju ključne stope za 0,25 procentnih poena, ona je sada spuštena na raspon od 4% do 4,25%. Glasanje odbora bilo je 11 prema 1, uz protivljenje novoimenovanog guvernera Stivena Majrana, koji je zagovarao snažnije rezanje od pola procentnog poena.
Predsjednik Fed-a Džerom Pauel naglasio je da tržište rada “zaista usporava”, ukazujući da poslodavci manje zapošljavaju, dok istovremeno ponuda radne snage pada usljed restriktivne imigracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa.
Trampov pritisak i političke tenzije
Odluka dolazi nakon višemjesečnog pritiska Trampove administracije, koja je javno kritikovala Pauela što ranije nije reagovao smanjenjem kamatnih stopa. Trampovi saradnici otišli su i korak dalje – pokušavajući da uklone iz odbora jednu Bajdenovu guvernerku, Lajzu Kuk, optužujući je za navodnu hipotekarnu prevaru, iako protiv nje nije podignuta optužnica.
Majran, iako novoimenovani guverner, i dalje formalno zadržava titulu predsjedavajućeg Savjeta ekonomskih savjetnika Bijele kuće, što izaziva dodatne kontroverze oko nezavisnosti centralne banke.
Slabljenje tržišta rada i rizici za inflaciju
Američko tržište rada pokazuje jasne znakove hlađenja: u avgustu je otvoreno samo 22.000 novih radnih mjesta, daleko ispod očekivanja, dok je u junu zabilježen neto gubitak radnih mjesta. Do sada je ove godine kreirano 598.000 radnih mjesta, što je znatno manje u odnosu na 1,4 miliona u prvih osam mjeseci 2024. godine. Nezaposlenost je porasla na 4,3%, najviši nivo još od 2017. godine, izuzimajući period pandemije.
Ipak, inflacija je u porastu – sa 2,3% u aprilu na 2,9% u avgustu – što je posljedica Trumpovih novih „recipročnih“ tarifa koje su podigle cijene uvoza.
Dalji potezi i podijeljena mišljenja
Fed je signalizirao da bi moglo uslijediti još dva rezanja kamata do kraja godine, iako se sedam od dvanaest članova odbora protivi daljim potezima. Naredni sastanci zakazani su za oktobar i decembar.
Dok dio ekonomista podržava odluku, drugi smatraju da je prerano za olakšavanje monetarne politike. Joseph Gagnon iz Peterson instituta ocijenio je da inflacija ostaje iznad cilja Fed-a i da će dodatni rast cijena vjerovatno doći zbog povećanih troškova tarifa.
Biznis i tržišta u fokusu
Niže kamate mogle bi pomoći kompanijama i potrošačima jer krediti postaju jeftiniji, dok se olakšava i zaduživanje putem kreditnih kartica. Međutim, poslovna zajednica sve više upozorava na „dvostruku ekonomiju“ – dok bogatiji slojevi stanovništva nastavljaju trošiti, srednja i niža klasa osjećaju sve jači finansijski pritisak, upozorio je direktor McDonald’sa Kris Kempcinski.
Na tržištima kapitala, uprkos usporavanju zapošljavanja, akcije su blizu istorijskih rekorda, što dodatno komplikuje odluku Fed-a. „Nije neobično da Fed popusti kada je tržište dionica na vrhuncu, ali rijetko se dešava da to čini dok je inflacija iznad cilja i raste“, istakao je Majkl Feroli, glavni ekonomista JPMorgan Chasea.
Odluka Fed-a da smanji kamate prvi put u 2025. otvara novo poglavlje u monetarnoj politici SAD-a. Između političkog pritiska, hlađenja tržišta rada i rastuće inflacije, Pauel i njegov tim balansiraju između dva rizika – podrške zapošljavanju i obuzdavanja cijena. Kako je sam Paeul rekao: „Nema bezbjednog puta. Svaka odluka nosi rizik.“
