Svjetska banka: Regionu Zapadnog Balkana prijeti kriza radne snage
Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana usporava, a iako su fiskalne politike stabilne, Svjetska banka upozorava da će regija bez ozbiljnih reformi tržišta rada, ulaganja u infrastrukturu i digitalnu transformaciju teško dostići željeni tempo razvoja.
Šest država Zapadnog Balkana u 2026. godini trebalo bi da ostvari prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1%, što je tek neznatno više u odnosu na ovu godinu, pokazuje novi redovni izvještaj Svjetske banke (WB).
Ekonomisti WB ističu da je rast u 2025. usporio zbog inflacije, koja je ograničila potrošnju domaćinstava, te povećane neizvjesnosti koja je negativno uticala na trgovinu i investicije. Sve to desilo se uprkos rastu zarada i dostupnosti kredita.
Procijenjeni rast BDP-a za 2025. iznosi 3%, što je 0,2 procentna poena manje nego u ranijim projekcijama.
Najveći rast očekuje se na Kosovu (3,8%), zatim u Albaniji (3,7%), dok su Srbija (2,8%) i BiH (2,6%) ispod regionalnog prosjeka.
Pozitivan element, prema ocjeni WB, jeste to što su fiskalne politike ostale disciplinovane – budžetski deficit manji je od 3%, a javni dug nastavlja silaznu putanju.
Jači zamah tek od 2027. godine
Nešto snažniji ekonomski oporavak Svjetska banka prognozira za 2027. godinu, kada bi rast u regiji mogao dostići 3,6%.
Najbolje rezultate tada bi mogle da ostvare Srbija (4%) i Kosovo (3,9%) – ali samo pod uslovom da se pokrenu reforme na tržištu rada.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, poručila je da zemlje regiona moraju modernizovati svoje ekonomske modele i redefinisati strategije zapošljavanja.
“Neophodno je povećati učešće radne snage, razvijati vještine građana i jačati kompanije kroz digitalnu transformaciju”, naglasila je Yu.
Paradoks tržišta rada: Nezaposlenost visoka, radnika nema
Regija se suočava s paradoksom – nedostatak radnika u pojedinim sektorima, dok je istovremeno stopa nezaposlenosti i dalje visoka.
Demografski trendovi dodatno pojačavaju problem, jer se broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjio, a očekuje se da će do 2050. pasti za gotovo 20%.
Izvještaj upozorava da bi, ako se aktuelni trendovi nastave, Zapadni Balkan mogao ostati bez više od 190.000 radnika u narednih pet godina.
Infrastruktura i ljudski kapital ključni za rast
Da bi „otključao“ ekonomski potencijal, region mora intenzivno ulagati u osnovnu infrastrukturu – transportnu, ekološku i energetsku.
To bi omogućilo efikasnije povezivanje preduzeća i građana, povećalo produktivnost i privuklo nove investicije.
Prioriteti uključuju jačanje obrazovnog i zdravstvenog sistema, veće učešće žena u tržištu rada, digitalizaciju javne uprave i predvidljivo regulatorno okruženje, poticanje konkurencije u energetici i transportu i reformu državnih kompanija i podršku inovativnim startapovima.
