Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena za objašnjenje rasta vođenog inovacijama
Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju za 2025. godinu za revolucionarno istraživanje o tome kako inovacije podstiču ekonomski rast i zamjenjuju zastarjele tehnologije – proces poznat kao „kreativno uništenje“ (creative destruction).
Troje laureata dolaze iz različitih škola ekonomske misli, ali ih povezuje zajednički cilj – razumijevanje načina na koji tehnološki napredak mijenja društva i privrede.
Joel Mokyr (79), holandskog porijekla, profesor na Northwestern University, ekonomski je istoričar poznat po istraživanjima dugoročnih trendova i industrijskih revolucija.
Philippe Aghion (69), profesor na Collège de France i London School of Economics, koristi matematičke modele za objašnjenje mehanizama inovacija.
Peter Howitt (79), Kanađanin sa Brown University, zajedno sa Aghionom razvio je poznati model kreativnog uništenja iz 1992. godine, koji je postao temelj moderne teorije rasta.
Iznenađenje za laureate
„Bio sam u šoku, pokušavao sam samo da skuvam jutarnju kafu“, kazao je Mokyr za AP, priznajući da nije očekivao poziv iz Stokholma, prenosi CNN.
„Studentima sam nedavno rekao da je veća šansa da budem izabran za papu nego da dobijem Nobelovu nagradu – a ja sam, uzgred, Jevrejin“, našalio se dobitnik.
Aghion je, takođe, kazao da je „bez riječi“ zbog priznanja i najavio da će nagradni fond uložiti u svoj istraživački laboratorij. „Ovakvo priznanje je podsticaj da idemo dalje u razumijevanju ekonomije inovacija“, rekao je.
„Kreativno uništenje“ – ključ napretka
Koncept „kreativnog uništenja“, koji je uveo austrijski ekonomista Joseph Schumpeter u djelu Kapitalizam, socijalizam i demokratija (1942), opisuje stalni ciklus u kojem nove tehnologije zamjenjuju stare, donoseći napredak, ali i gubitke za zastarjele industrije.
Nobelov komitet je istakao da su Mokyr, Aghion i Howitt „objasnili i kvantifikovali kako taj proces funkcioniše i zašto je ključan za dugoročni ekonomski rast“.
„Njihov rad pokazuje da rast ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo održavati mehanizme koji omogućavaju kreativno uništenje, kako bismo izbjegli stagnaciju“, rekao je John Hassler, predsjednik Komiteta za dodjelu nagrade.
Stav o trgovinskim ratovima
Aghion je u izjavi za medije kritikovao sve izraženiji protekcionizam u SAD-u, poručivši da „zatvaranje tržišta šteti globalnom rastu i inovacijama“.
Osim akademskog rada, Aghion je poznat i po uticaju na javne politike. Bio je savjetnik Emmanuela Macrona u kreiranju ekonomskog programa tokom predsjedničke kampanje 2017. godine, a 2024. je ko-predsjedavao Komisijom za vještačku inteligenciju, koja je predsjedniku Francuske dostavila 25 preporuka za jačanje nacionalne AI strategije.
Nagrada, vrijedna 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona eura), podijeljena je tako što polovina ide Mokyru, a drugu polovinu dijele Aghion i Howitt. Laureati dobijaju i zlatnu medalju od 18 karata i diplomu.
Riječ je o Bank of Sweden Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel, osnovanoj 1968. godine od strane švedske centralne banke, u čast Alfreda Nobela – izumitelja dinamita i osnivača pet izvornih Nobelovih nagrada.
Do sada je nagradu za ekonomiju dobilo 99 laureata, među kojima su bile samo tri žene.
Nagrada će biti uručena 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti iz 1896. godine, zajedno sa ostalim nagradama za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i mir.
