Američki dolar u slobodnom padu: Najgora sedmica od maja prošle godine
Američki dolar zabilježio je najgoru sedmicu u posljednjih osam mjeseci, uprkos kratkotrajnom oporavku akcija i državnih obveznica, nakon što je aktuelni predsjednik SAD-a Donald Tramp ublažio stavove o carinama i najavio novi okvir dogovora vezan za Grenland.
Iako je dio investitora pozdravio oporavak tržišta nakon burnog početka sedmice, američki dolar ostao je pod snažnim pritiskom. Dok su akcije i američke državne obveznice zabilježile djelimičan povratak nakon Trampovog zaokreta u vezi s Grenlandom, dolar nije uspio da isprati taj trend i završio je sedmicu sa najvećim padom još od maja prošle godine.
ICE U.S. Dollar Index (DXY), koji mjeri vrijednost dolara prema korpi glavnih valuta, pao je oko 1,9% na sedmičnom nivou – što je njegov najslabiji rezultat od 23. maja. Poređenja radi, indeks S&P 500 oslabio je oko 0,4%, dok je Nasdaq Composite sedmicu završio gotovo nepromijenjen, pokazuju podaci FactSeta.
Pad dolara, prema analitičarima, dodatno nagriza njegov ugled na globalnim finansijskim tržištima, naročito nakon najnovijih prijetnji carinama i nepredvidivih poteza američke administracije u međunarodnoj politici.
„Aprilske carine otvorile su potpuno nove, i nimalo prijateljske, dimenzije američke trgovinske politike“, rekao je Steve Englander, globalni direktor G-10 istraživanja deviznih tržišta u Standard Chartered banci. „Potez oko Grenlanda, čak i ako bude povučen, bio je nešto o čemu se prije januara uopšte nije govorilo.“
Takvi signali, dodaje Englander, stavljaju Volstrit u stanje pripravnosti zbog mogućih prelivanja rizika – posebno u odnosima SAD-a sa Evropom i Kanadom. „Nije riječ samo o Grenlandu.“
To je, prema njegovim riječima, ozbiljno ohladilo početni optimizam s početka godine da bi dolar mogao da se oporavi. „Svaki novi politički potez širi spektar opcija na način koji je potencijalno destabilizujući – a tržišna reakcija je prodaja dolara.“
Nakon snažnog pada akcija u utorak, Tramp je u srijedu ublažio ton, odustavši od prijetnji novim carinama prema evropskim saveznicima i najavivši „okvir budućeg dogovora“ u vezi s Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, koju je ranije želio da pripoji SAD-u.
Tri glavna američka berzanska indeksa zabilježila su dvodnevni rast nakon tog zaokreta, nadoknadivši većinu gubitaka, ali su sedmicu završili mješovito. Strategi upozoravaju da bi taj oporavak mogao biti samo privremen, ne isključujući nove političke šokove ili ponovnu eskalaciju pitanja Grenlanda.
Dodatni pritisak na dolar došao je i iz Japana. Banka Japana zadržala je kamatne stope nepromijenjene, ali je jen ojačao oko 1,6% zbog spekulacija da bi centralna banka mogla intervenisati kako bi podržala nacionalnu valutu, koja je posljednjih mjeseci bila slaba.
„Događaji s početka godine počinju da preokreću tok u korist jačanja stranih valuta, odnosno slabijeg dolara“, rekao je Larry Hatheway iz Franklin Templeton instituta.
Pojedini analitičari vide još teži put za dolar, naročito ako se nastavi tzv. „sell America“ trend. Peter Azzinaro iz Agile Investment Managementa procjenjuje da bi DXY tokom ove godine mogao da padne i na nivo oko 95, sa potencijalom da u naredne dvije do četiri godine sklizne ispod 90.
„Glavni pokretač biće nastavak diverzifikacije kapitala iz SAD-a ka Evropi, dijelovima Azije i tržištima u razvoju“, ističe Azzinaro. „Evropa je posebno interesantna zbog dodatnih fiskalnih stimulansa – riječ je o najperspektivnijoj rotaciji kapitala u više od decenije.“
