Rat na Bliskom istoku diže cijene nafte: Centralne banke pred novim testom zbog rizika od inflacije
Eskalcija sukoba na Bliskom istoku ponovo je uzdrmala globalna energetska tržišta i stavila centralne banke pred novu dilemu. Strah od mogućeg naftnog šoka i ponovnog rasta inflacije komplikuje planove monetarnih vlasti širom svijeta koje pokušavaju istovremeno podstaći ekonomski rast i držati cijene pod kontrolom.
Opasan rast cijena energenata
Cijene sirove nafte snažno su porasle početkom sedmice nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda izveli napade na Iran, u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hosseini Hamnei. Teheran je odgovorio raketnim napadima usmjerenim na više zemalja Persijskog zaliva, čime je dodatno povećana geopolitička napetost.
Situaciju dodatno komplikuje poremećaj u prometu tankera kroz Hormuski moreuz – jednu od najvažnijih svjetskih tačaka za transport nafte. Prijetnja napadima iz Irana odvratila je brodove od prolaska kroz ovaj plovni put, zbog čega je promet praktično zaustavljen.
Na tržištima energenata to je odmah izazvalo rast cijena. Referentna nafta Brent nastavila je četvorodnevni uzlazni trend i u srijedu je porasla za 1,6 odsto na 82,76 dolara po barelu, blizu najvišeg nivoa od januara 2025. godine. Američka nafta West Texas Intermediate (WTI) takođe je poskupjela treći dan zaredom i dostigla 75,48 dolara po barelu.
Više cijene energije obično se brzo preliju na potrošačke i proizvođačke cijene, naročito u ekonomijama koje snažno zavise od uvoza nafte sa Bliskog istoka. To znači da bi centralne banke mogle biti primorane da ponovo preispitaju planove u vezi sa kamatnim stopama.
„Aktuelni sukob sa Iranom dodatno jača argumente za mnoge centralne banke da zasad zadrže kamatne stope na postojećem nivou“, navodi se u analizi ekonomista japanske banke Nomura.
Centralne banke u pripravnosti
Kako rast geopolitičkih tenzija utiče na ekonomsku aktivnost, kreatori monetarne politike suočavaju se sa osjetljivim zadatkom – moraju balansirati između rizika od nove inflacije i mogućeg usporavanja rasta.
Ekonomisti banke ING upozoravaju da se Evropska centralna banka nalazi pred „pravom dilemom“. Naftni šok mogao bi dodatno podstaći već upornu inflaciju, dok bi istovremeno ekonomski rast u eurozoni mogao oslabiti pod pritiskom viših američkih carina.
Prema njihovoj ocjeni, povećanje kamatnih stopa bilo bi moguće samo ako bi ekonomija eurozone pokazala jasne znakove otpornosti.
Evropa je posebno ranjiva jer gotovo svu naftu uvozi, kao i značajan dio ukapljenog prirodnog gasa (LNG), što povećava rizik od dvostrukog energetskog i trgovinskog šoka.
Član Upravnog savjeta Evropske centralne banke Pierre Wunsch poručio je da monetarne vlasti neće reagovati ishitreno na kratkoročne skokove cijena energije.
„Ako se rast cijena energije pokaže dugotrajnim ili snažnijim nego što se očekuje, moraćemo ponovo pokrenuti naše modele i procijeniti posljedice“, rekao je Wunsch.
Novi inflatorni pritisci
Bivša američka ministarka finansija Janet Yellen upozorila je da bi eskalacija sukoba mogla negativno uticati na ekonomski rast u Sjedinjenim Američkim Državama i dodatno pojačati inflacijske pritiske.
Prema njenim riječima, to bi moglo otežati planove američke centralne banke da smanji kamatne stope.
„Situacija sa Iranom stavlja Federalne rezerve u još veći oprez i čini ih još manje spremnim na smanjenje kamatnih stopa nego prije ove krize“, kazala je Yellen.
Inflacija u SAD-u trenutno iznosi 2,4 odsto, što je iznad ciljanog nivoa od dva procenta koji je postavio Fed. Yellen je upozorila i da bi trgovinske tarife predsjednika Donalda Trampa mogle dodatno pogurati inflaciju prema tri odsto na godišnjem nivou.
Moguć najgori scenario na tržištu energije
Najnovija eskalacija dolazi nakon Trampove aneksije naftom bogate Venecuele ranije ove godine, kao i njegovih prijetnji da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti kontrolu nad Grenlandom, koji posjeduje značajne energetske resurse.
Podaci kompanije LSEG pokazuju da je cijena nafte Brent od početka godine porasla za čak 36 odsto, dok su terminski ugovori za WTI skuplji za oko 32 odsto.
Analitičari upozoravaju da bi globalno energetsko tržište moglo ući u najgori mogući scenario ako poremećaji u Hormuškom moreuzu potraju. U tom slučaju cijena nafte Brent mogla bi premašiti 100 dolara po barelu, dok bi cijena evropskog prirodnog gasa mogla skočiti iznad 60 eura po megavat-satu, procjenjuje Bank of America.
