Nafta iznad 100 dolara: Rat na Bliskom istoku podigao cijene, Tramp poručuje da je to „mala cijena za mir“
Cijena nafte premašila je 100 dolara po barelu prvi put od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prijetnji Irana da bi mogao blokirati ključni naftni pravac kroz Hormuški moreuz. Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da je rast cijena „vrlo mala cijena za bezbjednost i mir u svijetu“.
Cijena nafte snažno je porasla i u nedjelju prešla granicu od 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. godine i početka ruske invazije na Ukrajinu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp reagovao je na rast cijena objavom na društvenim mrežama, ocijenivši da su kratkoročno visoke cijene energenata „vrlo mala cijena za bezbjednost i mir“.
„Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada se završi uništavanje iranske nuklearne prijetnje, veoma su mala cijena za bezbjednost i mir SAD-a i svijeta. SAMO BUDALA BI MISLILA DRUGAČIJE!“, napisao je Tramp na mreži Truth Social.
Strah od poremećaja u globalnom snabdijevanju
Terminski ugovori na naftu i cijene benzina naglo su porasli jer trgovci strahuju da bi rat sa Iranom mogao dovesti do dugotrajnih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima.
Posebna zabrinutost vezana je za širenje sukoba na druge države Bliskog istoka, uključujući napade na rafinerije u naftom bogatim područjima regiona.
Iran je zaprijetio da bi mogao napasti svaki tanker koji prolazi kroz Hormuški moreuz – ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom.
Američki terminski ugovori na naftu porasli su 18 odsto, na oko 108 dolara po barelu, što je najviši nivo od 19. jula 2022. godine. Američka sirova nafta nakratko je u nedjelju dostigla i 110 dolara po barelu.
Globalni referentni indeks Brent porastao je oko 16 odsto, takođe blizu 108 dolara po barelu.
Mogući skok na 150 dolara
Analitičari upozoravaju da bi cijene mogle nastaviti snažan rast ukoliko se situacija u Hormuškom moreuzu ne stabilizuje.
Homayoun Falakshahi, vodeći analitičar za tržište nafte u kompaniji Kpler, procjenjuje da bi cijena mogla dostići 150 dolara po barelu do kraja marta, ukoliko plovidba kroz moreuz ne bude normalizovana.
Rast cijena energenata već pritiska finansijska tržišta. Terminski ugovori na Dow Jones indeks pali su više od 800 poena (1,7 odsto), dok su futuresi na S&P 500 i Nasdaq pali oko 1,6 odsto.
Rast cijena goriva i politički pritisak
Poskupljenje nafte brzo se preliva i na cijene goriva.
Prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA), prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je na 3,45 dolara po galonu, što je 16 odsto više nego prije sedam dana.
Produženi rast cijena energenata mogao bi dodatno pogoršati problem troškova života u SAD-u, što administraciju Donalda Trampa i Republikansku stranku stavlja u osjetljivu političku poziciju pred ovogodišnje kongresne izbore na polovini mandata.
Pokušaji da se tržište smiri
Američka administracija pokušala je tokom vikenda da umiri tržišta i ublaži strahove od dugoročnih posljedica sukoba na cijene goriva.
Bijela kuća je najavila plan prema kojem bi američka vlada obezbijedila osiguranje za tankere koji prolaze kroz Hormuški moreuz, nakon što su pomorski osiguravači najavili da neće pokrivati brodove koji bi mogli biti meta napada.
Administracija takođe razmatra i vojnu pratnju tankera, ali konkretan plan još nije predstavljen, a brodarske kompanije su i dalje oprezne zbog bezbjednosnih rizika.
„Plan američke administracije mogao bi pomoći, ali neće biti dovoljan sam po sebi. Tržište će se smiriti tek ako dođe do značajne deeskalacije sukoba“, rekao je Falakshahi.
Iran najavljuje novu fazu sukoba
Visoki iranski zvaničnik upozorio je u nedjelju da je sukob ušao u „novu fazu“, nakon izraelskih napada na iranska skladišta nafte.
On je signalizirao da bi Iran mogao uzvratiti napadima na energetsku infrastrukturu širom regiona.
„Iran neće prepustiti kontrolu nad Hormuškim moreuzom dok ne ostvari svoje ciljeve“, rekao je zvaničnik.
Ograničen prostor za skladištenje nafte
Kriza je stvorila dodatne probleme i za proizvođače nafte, jer se kapaciteti za skladištenje ubrzano pune.
Zbog toga pojedine kompanije počinju smanjivati proizvodnju, što bi moglo dodatno smanjiti ponudu na tržištu.
Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je za CNN da Sjedinjene Države ne planiraju napade na iransku naftnu industriju niti energetsku infrastrukturu.
Ipak, iranski izvoz nafte već je ozbiljno ograničen međunarodnim sankcijama, a Kina je trenutno praktično jedini veliki kupac iranske nafte.
