Nafta ponovo raste nakon napada kod Hormuskog moreuza: Tržište strahuje od dugotrajnog poremećaja snabdijevanja
Cijene nafte ponovo su porasle nakon napada na brodove u blizini Hormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Tržište je reagovalo rastom cijena uprkos planovima za moguće oslobađanje velikih količina nafte iz strateških rezervi, jer investitori strahuju od dugotrajnog prekida globalnog snabdijevanja.
Cijene nafte oporavile su se u srijedu nakon prethodnog pada, dok zabrinutost zbog mogućeg dugotrajnog poremećaja u isporukama kroz Hormuski moreuz ponovo podiže tenzije na energetskom tržištu.
Globalni referentni Brent porastao je oko 4% i trguje se iznad 91 dolar po barelu, dok je američka referentna nafta WTI porasla oko 4,5% na približno 87 dolara.
Rast cijena dolazi nakon snažnog pada u utorak i pokazuje da su trgovci skeptični da bi potencijalno rekordno oslobađanje nafte iz strateških rezervi moglo neutralisati šok na tržištu.
Prema pisanju Bloomberga i Wall Street Journala, Međunarodna agencija za energiju (IEA) razmatra plan da na tržište pusti čak 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi više zemalja. To bi značajno premašilo 182 miliona barela koje su države pustile na tržište 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
O tom prijedlogu trebalo bi da odluče zemlje G7 tokom dana.
Napadi na brodove podigli tenzije
Ipak, rast cijena dodatno su podstakle vijesti o novim napadima u blizini Hormuškog moreuza.
Britanska pomorska agencija saopštila je da su tri broda pogođena nepoznatim projektilima u blizini ovog strateškog prolaza između Persijskog zaliva i Indijskog okeana.
Oko 20% globalne proizvodnje nafte svakodnevno prolazi kroz Hormuški moreuz, pa svaka prijetnja ovom transportnom pravcu momentalno utiče na globalno tržište.
Zbog gotovo potpunog blokiranja plovidbe kroz moreuz, tržište procjenjuje da se trenutno gubi oko 20 miliona barela nafte dnevno.
“U zavisnosti od stvarnog obima oslobađanja rezervi, moguće je da će cijene nafte biti privremeno ograničene u narednim danima”, rekao je Francesco Pesole, strateg u holandskoj banci ING.
Ipak, on upozorava da je riječ samo o kratkoročnom rješenju.
“Puštanje nafte iz rezervi je privremena mjera. Samo vojna deeskalacija može trajno sniziti cijene”, naveo je Pesole.
Sukob bez naznaka smirivanja
Za sada nema mnogo znakova smirivanja sukoba.
Iran je u srijedu saopštio da je izveo “najintenzivniju operaciju od početka rata”, dok je Izrael objavio da je pokrenuo novi talas napada na Teheran.
Uprkos volatilnosti, cijene nafte su i dalje znatno više nego prije početka eskalacije sukoba.
Brent je trenutno oko 26% iznad nivoa od približno 73 dolara po barelu, koliko je iznosio prije američkih i izraelskih napada na Iran krajem februara. Američka WTI nafta je oko 31% skuplja nego tada.
Podsjetimo, početkom sedmice cijene su nakratko probile granicu od 100 dolara po barelu prvi put u gotovo četiri godine, ali su dan kasnije naglo pale.
Brent je u utorak završio trgovanje na 87,80 dolara po barelu, što je bio najveći jednodnevni pad od marta 2022. godine.
Pad je uslijedio nakon izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi rat mogao biti završen “vrlo brzo”, kao i nakon najave saudijske kompanije Aramco da će povećati isporuke nafte preko naftovoda do luke Janbu na Crvenom moru.
Tržišta podijeljena
Finansijska tržišta u srijedu su reagovala različito, što pokazuje koliko je situacija neizvjesna.
Južnokorejski indeks Kospi porastao je 1,4%, dok su hongkonški Hang Seng i japanski Nikkei pali. Evropske berze otvorile su trgovanje u minusu, dok su američki berzanski fjučersi uglavnom stagnirali.
Analitičari ističu da će kretanje cijena nafte u narednim danima zavisiti prije svega od daljeg razvoja sukoba na Bliskom istoku i sigurnosti transporta kroz Hormuški moreuz.
