Nije samo gorivo: Novi talas poskupljenja tek dolazi – evo šta će sve udariti na džep građana Crne Gore

Građani Crne Gore već osjećaju rast cijena goriva, ali ono što slijedi moglo bi biti mnogo ozbiljnije. Globalni poremećaji na tržištu nafte, uzrokovani ratom i blokadama ključnih transportnih ruta, pokrenuli su lančanu reakciju koja se ne završava na pumpama – već tek počinje.

Jer u savremenoj ekonomiji, gotovo sve što koristimo – od hrane do lijekova – na neki način zavisi od nafte.

A već narednog ponedjeljka slijedi novo usklađivanje cijena goriva u Crnoj Gori, uz očekivano dodatno poskupljenje od oko +0,20 eura po litru, što je još veći skok nego prethodni. To praktično znači da će se novi talas inflacije preliti direktno na svakodnevni život.

Hrana – prvi i najosjetljiviji udar

Prve promjene već su vidljive u prodavnicama, ali tek dolaze u punom intenzitetu.

Cijene svježih namirnica – mlijeka, mesa, voća, povrća i ribe – najbrže reaguju na rast cijena goriva. Razlog je jednostavan: sve što stiže na police marketa dolazi kamionima, brodovima ili avionima, a svi oni troše gorivo koje je sada znatno skuplje.

Crna Gora je u velikoj mjeri uvozno zavisna kada je riječ o hrani, što dodatno pojačava efekat. Svako povećanje transportnih troškova direktno se preliva na krajnju cijenu.

Dodatni problem je i rast cijena đubriva na globalnom tržištu, što znači da bi u narednim mjesecima moglo doći do još većeg poskupljenja hrane – čak i onih proizvoda koji se proizvode u regionu.

Građevinski materijali i nekretnine – tihi rast

Dok se pažnja javnosti fokusira na gorivo i hranu, drugi talas poskupljenja dolazi tiše – kroz građevinski sektor.

Nafta je ključna sirovina za proizvodnju plastike, hemikalija i brojnih industrijskih materijala, dok su aluminijum i drugi metali već pod pritiskom rasta cijena na globalnom tržištu.

To znači da gradnja postaje skuplja. A kada gradnja poskupi – poskupljuju i stanovi.

Za tržište poput crnogorskog, gdje su cijene nekretnina već na rekordnim visinama, to može značiti dodatni rast koji će kupcima još više otežati pristup stanovima.

Energija – indirektni pritisak na račune

Iako Crna Gora proizvodi dio električne energije, povezana je sa evropskim tržištem koje je pod snažnim pritiskom rasta cijena gasa.

U takvom okruženju, rast cijena energenata u Evropi može indirektno uticati i na domaće račune – kroz veće troškove sistema, ali i kroz poskupljenje usluga i proizvoda koji koriste energiju.

Drugim riječima, čak i kada struja formalno ne poskupi, njeni efekti se osjete kroz sve ostalo.

Potrošačka roba – skrivena inflacija

Najveći, ali često najmanje vidljiv udar dolazi kroz svakodnevne proizvode.

Nafta je osnova za proizvodnju plastike, ambalaže, deterdženata, kozmetike, pa čak i dijela tekstila. Kada cijena nafte raste, rastu i troškovi proizvodnje. Uz to dolaze i skuplji transport i logistika, što znači da kompanije nemaju mnogo prostora – cijene se koriguju.

To je ona “tiha inflacija” koju građani osjećaju kroz svaki odlazak u market: isti proizvodi, ali skuplji račun.

Lijekovi i tehnologija – dodatni pritisak

Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja već utiču na farmaceutsku industriju i tehnologiju. Skuplji transport, otežane rute i rast cijena sirovina mogu dovesti do rasta cijena lijekova, skupljih medicinskih usluga i poskupljenja elektronskih uređaja.

Za male ekonomije poput crnogorske, koje zavise od uvoza, ovi efekti se često osjećaju brže i snažnije nego u većim zemljama.

Šta to znači za građane?

Suština je jednostavna: Ovo nije samo energetska kriza, već početak šireg talasa poskupljenja. Prvo poskupi gorivo, potom slijedi hrana i onda sve ostalo.

U isto vrijeme, plate ne prate taj tempo. To znači da realna kupovna moć građana pada, iako nominalni prihodi ostaju isti.

Ponedjeljak kao okidač novog talasa

Novo usklađivanje cijena goriva u Crnoj Gori, koje se očekuje narednog ponedjeljka, moglo bi dodatno ubrzati ovaj proces.

Ako najavljeno poskupljenje od +0,20 eura po litru bude potvrđeno, efekti će se vrlo brzo preliti na cijene u prodavnicama, transportu i uslugama.

Crna Gora, kao mala i uvozno zavisna ekonomija, posebno je osjetljiva na globalne šokove poput ovog. Zato je realno očekivati da će naredni mjeseci donijeti skuplju svakodnevnicu, veći pritisak na kućne budžete i novi talas inflacije koji se ne završava na pumpama

Ono što danas gledamo na benzinskim stanicama – tek je početak.