Avio-karte će poskupjeti: Gorivo aviokompanije košta dodatnih 100 milijardi dolara

Aviokompanije će ove godine morati da potroše dodatnih 100 milijardi dolara na avionsko gorivo, dok će cijene karata „neizbježno” rasti kako bi se pokrio veći račun, nakon što je rat sa Iranom ograničio snabdijevanje naftom, piše The Guardian.

Prema procjenama Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), cijene avionskog goriva mogle bi tokom 2026. biti oko 70 odsto više, zbog čega bi se ukupna dobit globalne avio-industrije mogla prepoloviti na 23 milijarde dolara.

IATA upozorava da bi pojedine aviokompanije mogle teško da prežive udar koji je izazvalo poskupljenje goriva nakon zatvaranja Ormuskog moreuza u martu.

„Visoke cijene nafte neizbježno znače više cijene karata”, kazao je generalni direktor IATA-e Willie Walsh. „To se jednostavno ne može izbjeći.”

Walsh je, govoreći na samitu IATA-e u Rio de Žaneiru, naveo da ankete u industriji pokazuju da su putnici već spremni na skuplje karte i da su, makar zasad, spremni da plate više. Ipak, dodao je da ostaje veliko pitanje koliko dugo putnici i teretni prevoznici mogu da podnose veće troškove povezanosti.

„Ovo je izazovno i nepredvidivo vrijeme, sa izuzetno tankim maržama”, rekao je Walsh.

Prema njegovim riječima, rast cijena goriva za dio aviokompanija može biti egzistencijalni problem.

„Biće veoma izazovno, a za mnoge aviokompanije povećanje računa za gorivo potencijalno može biti pitanje opstanka”, poručio je Walsh.

Ipak, on je naglasio da je opasnost od nestašica goriva sada prevaziđena, iako su troškovi snažno porasli. U poređenju sa krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, sadašnja situacija, kako je ocijenio, ipak nije kriza istih razmjera.

„Govorimo o industriji koja je i dalje profitabilna i koja i dalje prognozira rast. Saobraćaj je veći dva odsto. Ako se izuzme uticaj na Bliski istok, ostatak svijeta i dalje izgleda prilično pozitivno”, kazao je Walsh.

Najveći udar na duge i poslovne letove

Najveći dio poskupljenja mogao bi se preliti na putnike na dugim linijama i poslovnim letovima, ocijenio je izvršni direktor British Airwaysa Sean Doyle.

Govoreći na marginama konferencije, Doyle je rekao da „nema bježanja” od toga da cijene karata rastu kada raste cijena goriva.

On je, međutim, sugerisao da bi kratke turističke linije, na kojima su putnici osjetljiviji na cijenu, mogle posljednje osjetiti poskupljenje.

„Brend kao što je British Airways, koji ima veliki udio dugih linija, korporativnih putnika i premium segmenta, vjerovatno će imati veći prostor da prenese rast troškova u cijene nego prevoznik koji se takmiči isključivo za putnike na kratkim turističkim linijama”, rekao je Doyle.

Prema istraživanju IATA-e, oko polovine putnika spremno je da plati znatno više karte ukoliko one prate rast cijena nafte. Walsh smatra da to „dobro nagovještava” snažnu ljetnju sezonu na sjevernoj hemisferi.

Podaci iz industrije pokazuju da će više britanskih i evropskih putnika ovog ljeta letjeti unutar Evrope nego inače, dok će se manji broj odlučiti za udaljenije destinacije zbog neizvjesnosti povezane sa avio-čvorištima u Zalivu.

IATA upozorava i na moguće gužve na granicama EU

Osim cijena goriva, IATA upozorava i na probleme koje bi evropski sistem ulaska i izlaska iz EU, poznat kao EES, mogao izazvati tokom ljeta i kasnije.

Udruženje je pozvalo Evropu da izmijeni regulativu kako bi se omogućila fleksibilnost i privremeno zaustavljanje graničnih kontrola, i nakon trenutnog krajnjeg roka od 7. septembra za punu primjenu biometrijskih provjera za sve putnike na koje se sistem odnosi.

Novi sistem predviđa da se većini državljana zemalja van EU prilikom ulaska uzimaju otisci prstiju i fotografije, a podaci unose u centralnu bazu.

Rafael Schvartsman, potpredsjednik IATA-e za Evropu, ocijenio je da Evropa mora biti „mnogo iskrenija” o tome koliko je spremna za novi sistem.

„Putnika obično obradimo za 20 do 25 sekundi, a već se predviđa da će to trajati 90 sekundi. Kada se tome doda nepouzdanost sistema, vjerovatnoća da će ljudi dugo čekati u redovima je veoma, veoma velika”, rekao je Schvartsman.

On je upozorio da putnici koji dolaze u EU mogu očekivati duga čekanja na pasoškim kontrolama, posebno u mediteranskim destinacijama.

„Za većinu Mediterana, Britanci su najvažniji dolazni turisti – to je veliki razlog za zabrinutost”, poručio je.

Grčka je već najavila da neće sprovoditi EES kontrole za državljane Ujedinjenog Kraljevstva, ali Schvartsman smatra da problem ne može biti riješen izuzimanjem jedne nacionalnosti.

„Imamo i snažnu tražnju američkih aviokompanija koje već uvode dodatne letove ka evropskim destinacijama tokom ljeta. To znači da će stići i veliki broj američkih državljana”, zaključio je Schvartsman.