Nafta pala na 84 dolara: Dogovor SAD-a i Irana oborio cijene
Cijene nafte pale su u nedjelju nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp saopštio da je postignut dogovor sa Iranom i da će Sjedinjene Države okončati pomorsku blokadu te zemlje.
Cijena nafte Brent pala je 3,9 odsto, na oko 84 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta oslabila 4,8 odsto, na oko 81 dolar po barelu. Ukoliko se cijene zadrže na tom nivou, to bi bio najniži nivo sirove nafte od 4. marta, odnosno od prvih dana rata.
Tržišta su već u petak reagovala na očekivanja da bi tokom vikenda mogao biti postignut okvir dogovora, pa se nafta tada spustila ispod 90 dolara po barelu prvi put od prve sedmice rata, navodi CNN. Ipak, cijene su i dalje daleko iznad nivoa ispod 70 dolara, gdje su se nalazile prije nego što su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran.
Dogovor ohrabrio tržišta, ali normalizacija neće biti brza
Investitori su pozitivno reagovali na naznake diplomatskog napretka, ali analitičari upozoravaju da je pred tržištem nafte još dug put do pune normalizacije. Ormuski moreuz mora biti očišćen od mina, brodovima mora biti omogućeno slobodno i bezbjedno kretanje, proizvodnja na Bliskom istoku mora se vratiti na raniji nivo, strateške rezerve nafte moraju biti dopunjene, a oštećena energetska infrastruktura popravljena.
Zbog toga se ne očekuje brz povratak cijena nafte na nivoe prije rata. Analitičari uglavnom procjenjuju da će cijene ostati povišene još neko vrijeme. Čak i ako početni pad bude snažan, tržište bi moglo ponovo da reaguje rastom kada se potražnja oporavi, naročito u trenutku kada zemlje počnu da obnavljaju hitne naftne zalihe.
Tramp je u nedjelju kasno poslijepodne na društvenim mrežama objavio da je dogovor sa Iranom “sada završen”. Iran je kasnije iste večeri potvrdio da je memorandum o sporazumu sa SAD-om finalizovan, uz očekivanje da će biti potpisan u petak u Švajcarskoj.
I Tramp i zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova za pravna i međunarodna pitanja signalizirali su da će američka blokada iranskih luka biti ukinuta. Tramp je naveo i da će iz Hormuskog moreuza morati da budu uklonjene mine, što je od presudnog značaja za globalno snabdijevanje naftom.
Američki predsjednik je dodao da je odobrio “besplatno otvaranje Ormuskog moreuza”. Prema navodima jednog člana iranskog parlamenta, pojedinim brodovima je za prolazak naplaćivano u prosjeku oko dva miliona dolara.
I kada se moreuz otvori, tržište će čekati dokaze
Čak i nakon formalnog otvaranja Ormuskog moreuza, biće potrebno vrijeme da se trgovina u potpunosti obnovi. Naftne bušotine na Bliskom istoku uglavnom su bile zaustavljene tokom rata, a njihovo ponovno pokretanje moglo bi trajati sedmicama. Stručnjaci upozoravaju i da dio bušotina možda neće odmah moći da se vrati na predratni nivo proizvodnje.
Bob Mekneli, predsjednik konsultantske kuće Rapidan Energy, upozorio je da bi cijene mogle ponovo snažno porasti ako prekidi potraju, a zaštitni mehanizmi, poput američkih strateških rezervi nafte, budu iscrpljeni.
“Veoma sam zabrinut da bismo kasnije ovog ljeta mogli vidjeti skok cijena nafte, sa sirovom naftom u srednjem do visokom rasponu od 100 dolara po barelu, dok bi cijene benzina na pumpama u SAD-u mogle ponovo dostići istorijske maksimume od oko pet dolara po galonu”, rekao je Mekneli za ABC-jev “This Week”.
Tržišta bi, međutim, mogla ostati skeptična sve dok brodovi ne počnu redovno i bezbjedno da prolaze kroz Ormuski moreuz.
“Dobro je ako se to dogodi, ali povjerovaću tek kada vidim stvarne brodove kako slobodno i bez prepreka prolaze kroz moreuz”, rekao je Džo Mekmonigl, predsjednik istraživačkog centra Global Center for Energy Analysis, koji živi u Saudijskoj Arabiji.
Prosječna cijena benzina u SAD-u u nedjelju je iznosila 4,07 dolara po galonu, prema podacima AAA. Cijene goriva padaju već tri sedmice zaredom, ali su i dalje oko 36,6 odsto više nego prije početka rata.
Pozitivne vijesti iz diplomatije odrazile su se i na berzanske fjučerse. Fjučersi na Dow Jones porasli su 0,6 odsto, dok su fjučersi na S&P 500 i Nasdaq ojačali više od 0,7 odsto.
Za Evropu i zemlje uvoznice energenata, uključujući Crnu Goru, eventualna stabilizacija tržišta nafte mogla bi da ublaži pritisak na cijene goriva, transport i inflaciju. Ipak, dok se ne obnovi normalan protok nafte kroz Ormuski moreuz, svako smirivanje cijena treba posmatrati kao početak oporavka, a ne kao kraj energetske krize.
