Nafta pala na tromjesečni minimum: Brent se vratio na nivo s početka marta
Cijene nafte snažno su pale nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli preliminarni dogovor o okončanju sukoba i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, ključne energetske rute kroz koju prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Brent je skliznuo na oko 83 dolara za barel, najniže od početka marta, dok je američki WTI pao na oko 80 dolara.
Na tržištu nafte u ponedjeljak je došlo do jednog od oštrijih dnevnih padova u posljednjim mjesecima. Brent, globalni referentni benchmark, pao je više od pet odsto i kretao se oko 82,7–83 dolara za barel, dok je WTI skliznuo prema 80 dolara. Reuters navodi da je pad uslijedio nakon što su američki i iranski zvaničnici saopštili da je postignut preliminarni sporazum o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, uz najavu da bi dokument trebalo da bude potpisan u Švajcarskoj.
Brent se vratio na nivoe od 3. i 4. marta
Arhivski podaci pokazuju da je Brent posljednji put bio na sličnim nivoima početkom marta. Prema dnevnoj seriji koju objavljuje EIA, a prenosi FRED, Brent je 3. marta iznosio 83,28 dolara, a 4. marta 81,56 dolara. Već 5. marta skočio je na 88,59 dolara, a potom je, zbog eskalacije sukoba i straha od poremećaja u snabdijevanju, nastavio snažno da raste.
To znači da današnji pad ne predstavlja samo dnevnu korekciju, već povratak cijene nafte na nivo prije nego što je tržište počelo agresivno da ugrađuje ratnu premiju u cijenu barela. Drugim riječima, trgovci sada počinju da računaju na mogućnost normalizacije isporuka, niže troškove osiguranja tankera i manji rizik od novog prekida snabdijevanja.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan
Glavni razlog za ovako snažnu reakciju tržišta je Ormuski moreuz. Američka Uprava za energetske informacije procjenjuje da je kroz taj prolaz u prvoj polovini 2025. prolazilo u prosjeku 20,9 miliona barela dnevno, što je oko 20 odsto globalne potrošnje nafte i tečnih goriva.
Zbog toga svaka vijest o blokadi, ratu ili miniranju rute automatski podiže cijenu nafte. Obrnuto, svaka ozbiljna naznaka deeskalacije spušta cijenu, jer tržište uklanja dio geopolitičkog rizika. Međunarodna agencija za energiju je još u martu upozorila da je pad protoka kroz Ormuski moreuz sa oko 20 miliona barela dnevno na minimalne količine izazvao najveći poremećaj snabdijevanja u istoriji globalnog tržišta nafte.
Pad cijene ne znači da je kriza završena
Ipak, današnji pad ne treba tumačiti kao signal da se tržište odmah vraća u normalu. Preliminarni dogovor još mora biti formalno potpisan, a detalji o iranskom nuklearnom programu, sankcijama, režimu plovidbe i bezbjednosnim garancijama nijesu u potpunosti poznati. Reuters navodi da su uslovi sporazuma i dalje nejasni, dok tržišta pažljivo čekaju potvrdu da će dogovor zaista biti sproveden.
Zato je realnije očekivati smirivanje, a ne automatski kolaps cijena. Ako se dogovor potvrdi i ako se protok tankera kroz Ormuski moreuz postepeno normalizuje, Brent bi mogao ostati u zoni od oko 80–90 dolara. Za dublji pad ispod 80 dolara biće potrebno više od političke najave: stabilan mir, sigurni pomorski koridori, niže premije osiguranja, obnova zaliha i slabija potražnja.
Šta ovo znači za Crnu Goru i cijene goriva
Za Crnu Goru je ova vijest važna jer se međunarodne kotacije nafte i derivata, uz kurs dolara, akcize, PDV i regulisane marže, odražavaju na maksimalne maloprodajne cijene goriva. Ipak, efekat ne dolazi odmah. Cijene na pumpama zavise od obračunskog perioda, a ne od jednog dnevnog pada na berzi.
Prema posljednjim važećim cijenama, Eurosuper 95 u Crnoj Gori iznosi 1,64 eura po litru, Eurosuper 98 1,68 eura, eurodizel 1,70 eura, a lož ulje 1,63 eura. Naredni obračuni će pokazati da li će se pad sirove nafte i derivata zadržati dovoljno dugo da donese osjetnije pojeftinjenje na domaćim pumpama.
Za potrošače i privredu najvažnije je da pad ne ostane jednodnevna tržišna reakcija. Ako Brent ostane oko 80 dolara ili nastavi niže, pritisak na cijene goriva, transportne troškove i inflaciju mogao bi se smanjiti. Ako se sporazum zakomplikuje ili propadne, ratna premija bi se brzo mogla vratiti.
Tržište sada gleda tri stvari
Prvo, da li će dogovor SAD-a i Irana zaista biti potpisan i sproveden. Drugo, da li će Ormuski moreuz biti bezbjedan za redovan komercijalni saobraćaj. Treće, da li će se fizičke isporuke nafte oporaviti dovoljno brzo da nadoknade poremećaje iz prethodnih mjeseci.
Zato današnji pad jeste velika vijest, ali nije kraj energetske neizvjesnosti. On je prije signal da tržište vjeruje kako je najgori scenario možda izbjegnut. Za sada, Brent se vratio na nivo s početka marta — ali ne još na nivo prije krize.
