OPEC+ ponovo povećava proizvodnju nafte, tržište se smiruje
Sedam članica OPEC+ dogovorilo je novo povećanje proizvodnje nafte od avgusta, u trenutku kada se globalno energetsko tržište postepeno oporavlja od šoka izazvanog ratom SAD-a i Izraela protiv Irana i poremećajem plovidbe kroz Ormuski moreuz. Ipak, analitičari upozoravaju da je odluka za sada više signal tržištu nego garancija većih isporuka.
Sedam članica OPEC+ — Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman — najavile su da će od avgusta povećati proizvodnju nafte za 188.000 barela dnevno, nakon virtuelnog sastanka na kojem su razmatrani stanje i izgledi globalnog tržišta.
Ovo je peto uzastopno povećanje proizvodnje koje članice OPEC+ najavljuju u isto toliko mjeseci, čime se nastavlja postepeno ukidanje dobrovoljnih rezova uvedenih 2023. godine.
OPEC+ je u saopštenju naveo da će zemlje nastaviti da pažljivo prate tržišne uslove i zadržati „punu fleksibilnost” da povećanje proizvodnje ubrzaju, pauziraju ili preokrenu, u zavisnosti od kretanja na tržištu. Novi sastanak zakazan je za 2. avgust.
Nafta se vratila blizu nivoa prije rata
Cijene nafte posljednjih dana pale su na nivoe bliske onima prije izbijanja rata. Brent, globalna referentna cijena sirove nafte, trgovao se oko 72 dolara za barel, znatno ispod nivoa iz prethodnih mjeseci, kada je usljed straha od šireg energetskog šoka kratko prelazio i 120 dolara.
Glavni razlog za smirivanje tržišta je postepeni oporavak prometa kroz Ormuski moreuz, strateški najvažniju tačku za globalnu trgovinu naftom i tečnim prirodnim gasom. Kroz taj prolaz je prije rata išla oko petina svjetskih isporuka nafte i LNG-a.
Ipak, promet je i dalje daleko ispod uobičajenog nivoa. Prema podacima platforme MarineTraffic koje prenose svjetski mediji, kroz Ormuz je 2. jula evidentirano 38 potvrđenih prolazaka brodova, dok ih je dan ranije bilo 48. Prije rata dnevni prosjek je bio oko 130 prolazaka.
Odluka OPEC+ možda je više formalna nego stvarna
Iako na papiru povećanje proizvodnje znači dodatnu ponudu, analitičari upozoravaju da se stvarni efekat ne može mjeriti samo kvotama. Razlog je jednostavan: proizvođači su prethodnih mjeseci imali ograničenu mogućnost izvoza zbog blokada, rizika i zastoja u regionu Persijskog zaliva.
Ukupna proizvodnja OPEC+ pala je u maju na 33,13 miliona barela dnevno, sa 42,77 miliona barela dnevno u februaru, prema podacima OPEC-a. To pokazuje koliko je poremećaj bio dubok i zašto formalno povećanje kvota ne znači automatski da će se iste količine odmah pojaviti na tržištu.
Fabien Yip, tržišni analitičar kompanije IG iz Sidneja, ocijenio je za Al Jazeeru da je najnovije povećanje u velikoj mjeri „papirna formalnost”, jer su stvarne isporuke mjesecima bile ograničene blokadom Ormuza. Kako se taj pritisak sada smanjuje, cijene se povlače naniže.
Slično ocjenjuje i Neil Crosby, analitičar tržišta nafte u Sparta Commodities iz Singapura, koji smatra da su OPEC kvote u kratkom roku „suštinski bez većeg značaja”, sve dok pitanje Ormuza ne bude održivo riješeno.
Zašto je ovo važno za potrošače
Veća ponuda nafte, ako se zaista prelije na tržište, obično djeluje u pravcu nižih cijena sirove nafte, a kasnije i goriva. Ipak, taj efekat nije ni automatski ni brz.
Maloprodajne cijene goriva zavise od više faktora: cijene nafte, rafinerijskih marži, kursa dolara, troškova transporta, zaliha, akciza, PDV-a i domaće metodologije obračuna. Zbog toga pad Brenta ne mora odmah značiti i pad cijena na pumpama.
Za male uvozne ekonomije, uključujući Crnu Goru, najvažniji signal je stabilizacija tržišta. Ako se plovidba kroz Ormuz nastavi oporavljati, a OPEC+ zaista vrati dio proizvodnje, pritisak na cijene goriva i inflaciju mogao bi postepeno slabiti. Ako se kriza ponovo zaoštri, tržište bi vrlo brzo moglo da se vrati u režim panike.
Drugim riječima, OPEC+ je poslao poruku da želi više nafte na tržištu, ali tržište će vjerovati tek kada veći broj tankera zaista prođe kroz Ormuz.
