Amazon je postao najveća kompanija svijeta: Sada ulaže 200 milijardi dolara u AI
Amazon je skinuo Walmart sa vrha liste Fortune Global 500 i postao najveća kompanija na svijetu po prihodima. Tri decenije nakon što je prodavao knjige iz garaže, tehnološki gigant sprema najveću investicionu ofanzivu u svojoj istoriji, usmjerenu na vještačku inteligenciju, cloud infrastrukturu i sopstvene čipove.
Kada je Džef Bezos 1995. godine u garaži u Bellevueu, u američkoj saveznoj državi Vašington, pokretao malu internet knjižaru, radni sto napravio je od drvenog krila vrata. Kompanija se tada zvala Cadabra, računari i serveri bili su povezani produžnim kablovima, a jedan od praktičnih problema bio je kako spriječiti da kućne instalacije ostanu bez struje.
Trideset godina kasnije, taj improvizovani posao prerastao je u Amazon – kompaniju tržišno vrijednu oko 2,6 biliona dolara, odnosno 2.600 milijardi, koja je zauzela prvo mjesto na Fortune Global 500 listi najvećih svjetskih kompanija po prihodima.
Bezos tvrdi da ga takav ishod nije potpuno iznenadio. Ipak, kaže da veličina nikada nije trebalo da bude cilj sama po sebi.
„Ne želim da se ponosimo time što smo veliki. Želim da se ponosimo time što služimo kupcima“, rekao je Bezos za Fortune, sjedeći za originalnim stolom napravljenim od vrata, koji danas čuva u svojoj radnoj sobi u Vašingtonu.
Amazon srušio Walmartovu višegodišnju dominaciju
Walmart je više od decenije držao prvo mjesto na Fortuneovoj godišnjoj listi najvećih kompanija svijeta. Sada ga je pretekao Amazon, čiji poslovni model već odavno ne zavisi samo od internet trgovine.
Amazon je danas istovremeno trgovac, logistička mreža, tehnološka kompanija, pružalac cloud usluga, oglašivačka platforma, filmski studio, proizvođač potrošačke elektronike i sve važniji proizvođač čipova.
Prema procjenama koje prenosi Fortune, Amazon bi u narednih nekoliko godina mogao postati prva kompanija u istoriji sa godišnjim prihodima od bilion dolara, odnosno hiljadu milijardi dolara.
Put do te tačke, međutim, nije bio ni brz ni siguran.
Bezos je prije pokretanja Amazona razgovarao sa oko 60 potencijalnih investitora, pokušavajući da prikupi milion dolara. Samo 22 su pristala da ulože, uglavnom po približno 50.000 dolara.
Kompanija je izašla na berzu 15. maja 1997. godine, po cijeni od 18 dolara po akciji i uz tržišnu vrijednost od oko 440 miliona dolara. Danas vrijedi gotovo 6.000 puta više.
Ulaganje je tada bilo izuzetno rizično. Časopis Barron’s je 1999. objavio naslovnu priču pod nazivom „Amazon.bomb“, dovodeći u pitanje da li će kompanija ikada uspjeti da posluje profitabilno.
Amazon je do prve dobiti stigao tek početkom dvijehiljaditih. Prava prekretnica, ipak, nije bila prodaja knjiga, elektronike ili robe za domaćinstvo, već posao koji krajnji kupci uglavnom ne vide.
AWS je promijenio sve
Amazon Web Services, pokrenut 2006. godine, omogućio je kompanijama i državnim institucijama da računarsku infrastrukturu, skladištenje podataka i druge digitalne kapacitete iznajmljuju putem interneta.
AWS infrastrukturu danas koriste milioni organizacija, a preko nje funkcionišu servisi od video-streaminga do dostave hrane i poslovnih aplikacija.
Prihodi AWS-a u 2025. godini porasli su 20 odsto, na 128,7 milijardi dolara, dok je operativna dobit dostigla 45,6 milijardi. Cloud je tako postao najvažniji izvor Amazonove zarade i posao koji finansira širenje u druge oblasti.
Amazon je paralelno gradio čitav ekosistem usluga zbog kojih kupci sve teže napuštaju njegovu platformu.
Prime, pokrenut 2005. kao usluga brze dostave, prerastao je u program sa više od 200 miliona pretplatnika, koji obuhvata kupovinu, namirnice, muziku i video-sadržaj. Kindle je 2007. ubrzao digitalizaciju izdavaštva, dok je kupovina filmskog studija MGM za 8,5 milijardi dolara Amazonu donijela biblioteku od oko 4.000 filmova i franšizu o Jamesu Bondu.
Preuzimanjem lanca Whole Foods za 13,7 milijardi dolara kompanija je 2017. snažno zakoračila i u fizičku trgovinu.
Amazonova računica je jednostavna: pojedina usluga ne mora sama donositi veliku zaradu ako kupca uvodi u širi sistem. Kompanija može ulagati milijarde u filmove, muziku ili dostavu jer pretplatnici Primea kasnije češće kupuju druge proizvode i usluge.
Rekordnih 200 milijardi dolara za AI i infrastrukturu
Najveća Amazonova opklada sada je vještačka inteligencija.
Kompanija je tokom 2025. za kapitalne investicije izdvojila 131 milijardu dolara, dok za 2026. planira potrošnju od približno 200 milijardi dolara. Najveći dio novca biće usmjeren na AWS, centre podataka, generativnu vještačku inteligenciju i razvoj sopstvenih procesora.
Poređenja radi, analitičari procjenjuju da bi ukupne investicije najvećih tehnoloških kompanija u AI infrastrukturu ove godine mogle premašiti 700 milijardi dolara. Amazon bi pojedinačno trebalo da bude najveći potrošač u toj globalnoj trci.
Kompanija je u aprilu sklopila višemilijardski posao sa Metom, koja će Amazonove Graviton procesore koristiti za razvoj AI projekata.
Još veća je saradnja sa kompanijom Anthropic, jednim od glavnih konkurenata OpenAI-ja. Amazon je pristao da u Anthropic investira do 25 milijardi dolara, dok bi Anthropic trebalo da kupi više od 100 milijardi dolara Amazonovih cloud usluga.
Bezos vjeruje da će posao sa čipovima postati novi trajni stub Amazona, uz Marketplace, Prime i AWS.
Čipovi kao novi stub imperije
Amazon razvija procesore Trainium, namijenjene treniranju AI modela, i Graviton, koji se koristi za različite cloud zadatke. Kompanija za 2027. najavljuje novu generaciju Trainium4 procesora.
Cilj je da AWS klijentima ponudi jeftiniju alternativu čipovima kompanija kao što su Nvidia i AMD, ali i da smanji sopstvenu zavisnost od spoljnih dobavljača.
To je posebno važno jer su čipovi postali jedno od glavnih uskih grla AI revolucije. Kompanija koja kontroliše procesore, centre podataka, cloud platformu i AI modele nalazi se u poziciji da naplaćuje gotovo svaki sloj nove digitalne ekonomije.
Amazon je u trku generativne vještačke inteligencije ušao sporije od nekih konkurenata. Ipak, podaci koje je predstavio izvršni direktor Andy Jassy pokazuju koliko se brzo situacija mijenja.
U prve tri godine Amazonovog AI talasa, godišnji tempo prihoda AWS-a od AI proizvoda premašio je 15 milijardi dolara. To je približno 260 puta više od 58 miliona dolara, koliko je iznosio godišnji tempo prihoda samog AWS-a tri godine poslije njegovog pokretanja.
Drugim riječima, AI posao Amazona raste stotinama puta brže nego što je u istoj fazi rastao AWS – servis koji je već smatran jednim od najbrže rastućih tehnoloških poslova u istoriji.
Ako se taj trend nastavi, današnja veličina Amazona za nekoliko godina mogla bi djelovati skromno.
Zašto je Amazonova opklada važna i za naš region
Za građane Crne Gore i regiona Amazon je prvenstveno poznat kao globalna platforma za kupovinu. Međutim, za domaće kompanije, startape, medije i tehnološke timove mnogo je važniji njegov manje vidljiv posao – cloud i AI infrastruktura.
Cijena računarske snage, dostupnost naprednih AI alata i konkurencija među Amazonom, Microsoftom, Googleom i proizvođačima čipova direktno će uticati na to koliko će digitalizacija biti dostupna kompanijama sa manjih tržišta.
Amazonova ulaganja mogu donijeti jeftinije i snažnije alate, ali istovremeno povećavaju zavisnost evropskih i regionalnih kompanija od nekolicine američkih tehnoloških giganata. Upravo zbog toga evropski regulatori sve više govore o digitalnom suverenitetu i razvoju sopstvene cloud i AI infrastrukture.
Rast prate optužbe za monopol i pritisak na zaposlene
Amazonova dominacija ima i drugu stranu.
Američka Federalna trgovinska komisija i 17 saveznih država tužile su kompaniju 2023. godine, optužujući je da nezakonito guši konkurenciju, podiže cijene i internet prodavcima naplaćuje previsoke naknade. Početak suđenja očekuje se 2027. godine.
Kritičari upozoravaju na paradoks Amazonove „opsjednutosti kupcima“: ako kompanija postane toliko dominantna da stvarna konkurencija oslabi, na kraju mogu izgubiti upravo potrošači.
Kompanija je godinama izložena kritikama i zbog uslova rada, intenzivnog praćenja produktivnosti, automatizacije i visokog pritiska na zaposlene. Radnici u skladištima pokušavaju da se sindikalno organizuju, dok je Amazon u posljednjih godinu dana ukinuo gotovo 30.000 korporativnih radnih mjesta.
Bivši rukovodioci opisuju Amazon kao mjesto na kojem je teško raditi, ali i teško otići – kompaniju čija kultura zahtijeva tempo znatno intenzivniji od klasičnog radnog vremena od devet do pet.
Bezos već gradi sljedeće kompanije
Bezos je 2021. prepustio poziciju izvršnog direktora Endiju Džesiju, ali je ostao izvršni predsjednik Amazona. Istovremeno sve više vremena i novca ulaže u druge tehnološke projekte.
Njegova svemirska kompanija Blue Origin, uprkos problemima među kojima je i eksplozija rakete u maju, navodno pokušava da prikupi deset milijardi dolara uz procijenjenu vrijednost od 130 milijardi.
Bezos radi i na tajnovitoj AI kompaniji Prometheus, čija se vrijednost procjenjuje na više od 40 milijardi dolara. Cilj projekta je razvoj AI alata koji bi inženjerima omogućili da složene proizvode brže pretvore iz ideje u stvarnost.
Ipak, Amazonova osnovna formula ostaje ista kao i 1995: niže cijene, veći izbor i brža isporuka. Bezos smatra da kupci nikada neće poželjeti da proizvodi budu skuplji ili da stižu sporije.
Najveći rizik za Amazon, prema njegovim riječima, nije konkurent niti nova tehnologija, već mogućnost da kompanija prestane da sluša kupce, izmišlja nove proizvode i razmišlja dugoročno.
Jer čak ni kompanija vrijedna 2,6 biliona dolara nema garantovanu budućnost.
