Zašto pad cijene nafte ne garantuje jeftinije gorivo u Crnoj Gori?
Pojeftinjenje nafte na svjetskim berzama ne mora donijeti jednako olakšanje na crnogorskim pumpama. Dok eurodizel košta 1,95 eura po litru, poremećaji u preradi i snabdijevanju pokazuju zašto cijena gotovog goriva može ostati visoka — i povećavati troškove prevoza, distribucije i poslovanja.
Za vozače i privrednike koji prate vijesti o nafti, očekivanje djeluje logično: kada barel pojeftini, trebalo bi da bude jeftinije i punjenje rezervoara. Međutim, između sirove nafte i goriva na pumpi nalaze se rafinerije, transport, tržište derivata, devizni kurs i državne dažbine.
Upravo ta razlika postala je posebno važna posljednjih sedmica. Reuters je 21. septembra izvijestio da su cijene dizela u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dostigle rekordne nivoe, dok su sukobi na Bliskom istoku i u Ukrajini ograničili isporuke velikih proizvođača. Evropski terminski ugovori za dizel prethodne sedmice zaključeni su na rekordnom nivou, više nego dvostruko višem u odnosu na početak godine.
Maloprodajne cijene goriva uključuju privremeno umanjenje akciza od 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Naredni obračun zakazan je za 28. septembar, a nove cijene primjenjivaće se od 29. septembra.
Posljednje povećanje od pet centi znači da je punjenje 50 litara dizela skuplje za 2,50 eura. Za kompanije sa većom potrošnjom, isti pomak može predstavljati znatno veći mjesečni izdatak.
Zašto dizel ne prati automatski cijenu barela
Sirova nafta je sirovina, a dizel proizvod njene prerade. Njihove cijene jesu povezane, ali na tržište dizela dodatno utiču raspoloživost rafinerija, zalihe, izvozna ograničenja i mogućnost isporuke kupcima.
Zbog toga je moguće da nafta pojeftini, a da dizel ostane skup: jeftinija sirovina ne rješava odmah problem nedovoljne proizvodnje ili otežanog transporta gotovog goriva.
Reuters u izvještaju ukazuje na oštećenja rafinerija i poremećaje izvoza, dok postrojenja u drugim djelovima svijeta već rade uz visoku iskorišćenost kapaciteta. To ograničava mogućnost da se manjak brzo nadoknadi dodatnom proizvodnjom.
Za crnogorsko tržište važna je upravo cijena derivata. Vladina dokumentacija o metodologiji obračuna kao osnovu navodi kotacije iz publikacije „Platt’s European Marketscan“ za mediteransko tržište, uz konverziju dolara u euro, premije, dažbine i priznate troškove. Cijena barela Brenta nije neposredna zamjena za taj obračun.
Promjena kursa takođe može ublažiti ili pojačati kretanje nabavne cijene izražene u eurima. Zato jedna vijest o dnevnom padu nafte nije dovoljna za pouzdanu najavu pojeftinjenja na domaćim pumpama.
Koliko nekoliko centi znači za privredu
Najdirektniji poslovni efekat skupljeg dizela vidi se kod djelatnosti koje troše velike količine goriva: drumskog prevoza, dostave, distribucije, građevinarstva i poljoprivrede.
Ilustrativna računica pokazuje kako se male promjene po litru pretvaraju u značajne mjesečne iznose.
Firma koja mjesečno potroši 20.000 litara, pri trajno višoj cijeni od deset centi, za godinu bi izdvojila dodatnih 24.000 eura. Koliki bi bio konačan uticaj na njenu dobit zavisilo bi od poreskog tretmana, ugovorenih cijena i mogućnosti da dio povećanja nadoknadi efikasnijim poslovanjem.
Da li skuplje gorivo znači i skuplju hranu?
Rast cijene dizela može povećati trošak dopremanja robe do skladišta i prodavnica. Međutim, iz toga ne proizlazi da će maloprodajne cijene automatski porasti za isti procenat.
Gorivo je samo jedan dio ukupnih troškova. Prenos poskupljenja zavisi od njegovog udjela u poslovanju, konkurencije, trgovačkih marži i postojećih ugovora. Pojedine kompanije mogu privremeno prihvatiti manju zaradu, dok druge mogu promijeniti cijene prevoza ili isporuke.
Zato bez podataka prevoznika i trgovaca nije moguće pouzdano izračunati koliko bi konkretno poskupljenje dizela povećalo račun za potrošačku korpu. Ipak, dugotrajnije visoke cijene goriva predstavljaju rizik za troškove kroz čitav lanac snabdijevanja.
