Vuković brani Euro model: Očekuje rast BDP-a od 6,1%, opozicija upozorava na otkaze
Ministar finansija Novica Vuković očekuje da će crnogorska ekonomija u prvoj godini primjene Euro modela porasti 6,1 odsto, a produktivnost rada oko pet odsto. Dok povećanje zarada obrazlaže potrebom da se radnici zadrže u zemlji prije ulaska u Evropsku uniju, opozicija upozorava na rizik od otpuštanja, rasta cijena i dodatnog pritiska na javne finansije.
Rasprava o rebalansu budžeta za 2026. godinu u Skupštini otvorila je širu polemiku o održivosti Euro modela, kojim su od januara 2027. najavljene minimalne zarade od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, u zavisnosti od stručne spreme.
Vuković je tokom rasprave 16. novembra iznio obrazloženje reforme, poručujući da povećanje primanja treba da pomogne očuvanju radne snage i budućeg ekonomskog rasta. Opozicioni poslanici, međutim, smatraju da predstavljene procjene nijesu dovoljne da otklone zabrinutost zbog posljedica po privatni sektor.
Vuković: Veće zarade treba da zadrže radnike
Ministar finansija smatra da bi odlazak mladih i kvalifikovanih radnika nakon pristupanja Evropskoj uniji mogao ograničiti proizvodne kapacitete preduzeća, usporiti privredni rast i smanjiti broj poreskih obveznika.
Zadržavanje zaposlenih zato, prema njegovom obrazloženju, ima i makroekonomsku dimenziju: od raspoložive radne snage zavise mogućnost širenja poslovanja i stabilnost javnih prihoda.
Vuković je naveo da Euro model treba da dopuni politike koje povećavaju produktivnost, tako što će pomoći da radnici ostanu u zemlji dok se te politike sprovode.
Prema njegovim očekivanjima, rast u prvoj godini primjene reforme prvenstveno bi podstakli veća privatna potrošnja i ubrzanje investicija u osnovna sredstva.
Neto plata i trošak poslodavca nijesu ista kategorija
U obrazloženju reforme ministar je razdvojio dva efekta: povećanje neto primanja kroz smanjenje poreskog opterećenja i povećanje minimalnih zarada.
Kod zaposlenih čija su primanja iznad minimalnih, smanjenje opterećenja, prema njegovim riječima, omogućava rast neto zarade bez povećanja ukupnog troška poslodavca. Povećanje minimalnih zarada, s druge strane, podiže troškove rada na poslovima sa niskim platama.
Ta razlika je važna za procjenu posljedica po preduzeća. Veći iznos koji zaposleni prima ne znači automatski i jednako povećanje rashoda firme, ali rast zakonskog minimuma može stvoriti dodatni trošak za poslodavce koji isplaćuju najniže zarade.
Vuković je priznao da povećanje zarada bez odgovarajućeg rasta produktivnosti može oslabiti konkurentnost kada podiže ukupne troškove rada.
Istovremeno je naveo da veći raspoloživi dohodak podstiče potrošnju, ali i da u ekonomiji zavisnoj od uvoza može produbiti spoljnotrgovinsku neravnotežu. Kao odgovor na taj strukturni problem označio je potrebu za diverzifikacijom privrede i smanjenjem zavisnosti od uvoza.
Opozicija upozorava na otkaze i dvocifrenu inflaciju
Poslanik DPS-a Nikola Milović ocijenio je da je izlaganje ministra ostalo na nivou teorijskih očekivanja, bez analize koja bi uvjerljivo potkrijepila najavljene rezultate.
On je iznio procjenu da bi Euro model mogao dovesti do otpuštanja između 16.000 i 20.000 zaposlenih u privatnom sektoru i inflacije od 13 do 15 odsto tokom naredne godine. Upozorio je i na moguće slabljenje konkurentnosti malih proizvođača.
Riječ je o procjenama koje je iznio opozicioni poslanik. Jednako tako, rast BDP-a od 6,1 odsto i produktivnosti od oko pet odsto predstavljaju očekivanja koja je saopštio ministar, a ne ostvarene rezultate reforme.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić zatražio je od Vukovića da jasno saopšti podržava li predloženi model i smatra li ga održivim.
Ministar je poručio da konačna odluka o zakonskim rješenjima pripada poslanicima i da će detaljno obrazloženje biti predstavljeno uz prijedlog budžeta za 2027. godinu. Prema dostavljenom izvještaju, taj prijedlog u trenutku rasprave još nije bio upućen Skupštini, iako je rok bio 15. novembar.
Rebalans donosi više novca za zdravstvo, prosvjetu i penzije
Uz polemiku o Euro modelu, poslanici su razmatrali dodatna izdvajanja za finansiranje obaveza do kraja 2026. godine.
Prema obrazloženju rebalansa, Fondu za zdravstveno osiguranje predviđeno je dodatnih 25,01 milion eura, Zavodu za zapošljavanje povećanje od 20,8 miliona, a prosvjeti 8,37 miliona eura. Za Fond PIO planirano je gotovo sedam miliona eura više, dok je za staračke naknade predviđeno dodatnih 1,6 miliona eura.
Rebalansom se obezbjeđuju i sredstva za jednokratnu pomoć penzionerima od po 100 eura, koju je premijer Milojko Spajić najavio predstavljajući Euro model.
Anđušić je ocijenio da dodatni novac za redovne obaveze pokazuje slabosti u planiranju budžeta. Vuković je, nasuprot tome, poručio da će tekuće obaveze biti finansirane iz tekućih prihoda, a ne iz zaduživanja.
Poslanica Demokrata Valentina Minić navela je da su rebalansi uobičajeni i da sami po sebi ne dokazuju loše planiranje. Poslanik DPS-a Elvir Zvrko kritikovao je činjenicu da se dodatna sredstva za zdravstvo dominantno odnose na redovne obaveze, umjesto na nove kapacitete i smanjenje lista čekanja.
Prognoza rasta za 2026. povećana na četiri odsto
Vuković je saopštio da je procjena ekonomskog rasta za 2026. povećana sa 3,1 na četiri odsto, dok se nominalni BDP očekuje na nivou od približno 8,9 milijardi eura.
Prema podacima koje je iznio, izvorni prihodi planirani su na oko 3,1 milijardu eura, a ukupni poreski prihodi uvećani su za 35,9 miliona eura. Naplata PDV-a za devet mjeseci porasla je 7,3 odsto.
Rasprava je tako otvorila dva povezana pitanja: može li rast primanja trajno zadržati radnike i podstaći proizvodnju, te koliko će povećanje minimalnih zarada opteretiti firme sa nižom produktivnošću. Detaljno obrazloženje budžeta za 2027. i pratećih zakona trebalo bi da pruži osnovu za procjenu tih efekata.


