Prosječna plata u avgustu 1.040 eura, rast cijena smanjio kupovnu moć
Prosječna neto plata u Crnoj Gori u avgustu iznosila je 1.040 eura, tri eura više nego u julu, ali je njena realna vrijednost pala 0,9 odsto zbog bržeg rasta potrošačkih cijena. Najveće prosječne zarade imali su zaposleni u finansijama i osiguranju – 1.689 eura, a najniže u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 865 eura.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, objavljenim 30. septembra, prosječna neto zarada u avgustu 2026. porasla je 0,3 odsto u odnosu na prethodni mjesec i 2,5 odsto u odnosu na avgust prošle godine. Prosječna bruto plata iznosila je 1.242 eura.
Međutim, potrošačke cijene su na mjesečnom nivou porasle 1,2 odsto, pa nominalno povećanje zarada nije bilo dovoljno da očuva njihovu kupovnu moć. Monstat je zato zabilježio pad realnih zarada od 0,9 odsto u odnosu na jul.
Finansije na vrhu, razlika između sektora 824 eura
Finansijske djelatnosti i osiguranje ostali su sektor sa najvećom prosječnom neto zaradom, od 1.689 eura. Slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 1.491 eurom, te informisanje i komunikacije sa 1.301 eurom.
Na drugom kraju liste nalaze se administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, sa prosječnom platom od 865 eura, umjetnost, zabava i rekreacija sa 887 eura, te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 909 eura.
Razlika između najviše i najniže sektorske prosječne plate iznosila je 824 eura. Prosječna zarada u finansijama i osiguranju bila je gotovo dvostruko veća nego u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Trgovina i obrazovanje ispod državnog prosjeka
Prosječna neto plata u trgovini iznosila je 974 eura, odnosno 66 eura manje od prosjeka za Crnu Goru. U obrazovanju je iznosila 962 eura, a u prerađivačkoj industriji 929 eura.
Ispod ukupnog prosjeka bile su i usluge smještaja i ishrane, sa 1.023 eura, građevinarstvo sa 1.019 eura, te saobraćaj i skladištenje sa 1.028 eura.
U državnoj upravi i odbrani, uključujući obavezno socijalno osiguranje, prosječna neto zarada iznosila je 1.067 eura, dok je u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti dostigla 1.071 euro.
Plate porasle u 12 djelatnosti, pale u sedam
Na mjesečnom nivou, prosječne neto zarade porasle su u 12 od ukupno 19 prikazanih sektora. Najveći rast zabilježen je u ostalim uslužnim djelatnostima, od 2,1 odsto, zatim u poslovanju nekretninama, od jedan odsto, te u državnoj upravi i odbrani, od 0,9 odsto.
Najveći pad imale su umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti, od 2,2 odsto. Zarade u tom sektoru smanjene su sa 907 eura u julu na 887 eura u avgustu. U informisanju i komunikacijama prosjek je pao sa 1.313 na 1.301 euro.
Za osam mjeseci prosjek 1.032 eura, u nekretninama pad 11,5 odsto
Detaljne Monstatove tabele pokazuju da je prosječna neto zarada od januara do avgusta 2026. iznosila 1.032 eura, u odnosu na 1.010 eura u istom periodu prošle godine. To predstavlja nominalno povećanje od 22 eura, odnosno približno 2,2 odsto. Prosječna bruto zarada u tom periodu porasla je sa 1.204 na 1.233 eura.
Među sektorima se izdvajaju stručne, naučne i tehničke djelatnosti, u kojima je osmomjesečni neto prosjek porastao sa 1.026 na 1.107 eura, odnosno 7,9 odsto. U ostalim uslužnim djelatnostima rast je iznosio 7,3 odsto, a u prerađivačkoj industriji 5,4 odsto.
Nasuprot tome, u poslovanju nekretninama prosječna neto plata za prvih osam mjeseci smanjena je sa 1.378 na 1.219 eura, odnosno 11,5 odsto, iako je u samom avgustu porasla u odnosu na jul. U informisanju i komunikacijama osmomjesečni prosjek bio je niži 1,8 odsto, dok je u uslugama smještaja i ishrane zabilježen blagi pad od 0,2 odsto.
Podaci se odnose na zarade isplaćene tokom mjeseca. Prosječna zarada predstavlja odnos ukupno isplaćene mase zarada i broja zaposlenih na koje se isplate odnose, pa ne pokazuje koliko prima većina zaposlenih. Objavljeni dokumenti ne sadrže podatak o medijalnoj plati.
