Turkcham o uvođenju viza: Turski investitori ne napuštaju Crnu Goru, u nekretnine uložili 18,5 miliona eura
Turski investitori su u prvih sedam mjeseci 2026. u crnogorske nekretnine uložili oko 18,49 miliona eura, dok je odliv po istom osnovu iznosio oko 6,20 miliona. Turska privredna komora u Crnoj Gori (Turkcham) poručuje da ti podaci ne potkrepljuju tvrdnje o masovnom povlačenju turskih ulagača sa domaćeg tržišta.
Turkcham je reagovao na napise objavljene 6. oktobra u pojedinim turskim medijima, zasnovane na pisanju jednog crnogorskog lista, prema kojima turski državljani prodaju nekretnine i napuštaju Crnu Goru, a tržište nekretnina u Budvi doživljava slom.
Iz Komore, u saopštenju koje potpisuje predsjednik Burhan Genç, ocjenjuju da za takve zaključke nijesu predstavljeni dovoljni i konkretni podaci. Pozivajući se na statistiku Centralne banke Crne Gore (CBCG), navode da je priliv turskog kapitala u nekretnine i dalje veći od odliva.
Iz Turske stiglo ukupno 49,45 miliona eura investicija
Prema podacima CBCG koje prenosi Turkcham, ukupan priliv stranih direktnih investicija iz Turske od januara do kraja jula 2026. iznosio je približno 49,45 miliona eura.
Od toga se na nekretnine odnosilo oko 18,49 miliona eura, dok je odliv po tom osnovu iznosio približno 6,20 miliona. Neto priliv kapitala u nekretnine tako je bio oko 12,3 miliona eura, a priliv približno tri puta veći od odliva.
Komora podsjeća i da je tokom cijele 2025. ukupan priliv direktnih investicija iz Turske iznosio približno 135,79 miliona eura. U nekretnine je tada uloženo oko 53,68 miliona, uz odliv od približno 6,71 milion eura, čime je ostvaren pozitivan neto tok od oko 46,97 miliona eura.
Ovi iznosi predstavljaju podatke za cijelu 2025. i sedam mjeseci 2026, pa se njihovim neposrednim poređenjem ne može utvrditi godišnji rast ili pad ulaganja.
Prodaja stana ne znači i povlačenje investitora
Jedna od ključnih poruka Turkchama jeste da prodaju nekretnine ne treba automatski poistovjećivati sa odlaskom investitora iz zemlje.
Kako objašnjavaju, vlasnik može prodati postojeći stan da bi kupio veći, preusmjeriti ulaganje sa stambenih na poslovne nekretnine ili novac uložiti u turizam, hotelijerstvo, trgovinu i druge djelatnosti.
Zbog toga, smatraju u Komori, pojedinačne prodaje ne predstavljaju dovoljan osnov za zaključak o potpunom povlačenju turskog kapitala iz crnogorske ekonomije.
Pad pojedinih kirija nije dokaz sloma tržišta u Budvi
Turkcham se osvrnuo i na navode da su mjesečne zakupnine pojedinih stanova u Budvi pale sa 600–700 na 400–500 eura.
Iz Komore navode da je pad kirija za određene vrste stanova moguć, ali ukazuju da tržište zavisi od ponude i potražnje, turističkih kretanja, nove gradnje i sezonskih promjena. Posebno naglašavaju da dugoročni zakup i kratkoročno turističko izdavanje imaju različitu dinamiku.
Ipak, navedeni podaci o investicionim tokovima odnose se na Crnu Goru u cjelini i sami po sebi ne daju odgovor na pitanje kako se kreću cijene stanova i zakupnina u Budvi.
Traže izvor za tvrdnju da je otišlo 15 odsto turskih državljana
Komora osporava i pouzdanost tvrdnje da je približno 15 odsto turskog stanovništva sa područja Budve napustilo Crnu Goru, navodeći da nije objašnjeno na kojoj se zvaničnoj statistici taj podatak zasniva.
Za provjeru takve tvrdnje, poručuju, potrebno je navesti početni broj stanovnika, geografsko područje, period posmatranja i izvor podataka.
Podsjećaju i da broj stranaca sa boravkom u zemlji nije isto što i broj stranih vlasnika nekretnina. Neobnavljanje dozvole boravka ili preseljenje u drugu državu, dodaju, ne mora značiti i prodaju imovine u Crnoj Gori.
Turkcham zaključuje da procjene o turskim ulaganjima treba zasnivati na provjerljivim podacima, uz podsjećanje da je turski kapital, osim u nekretninama, prisutan i u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu i uslugama.
