Ustavni sud danas o Sporazumu sa UAE: Mogu li investitori do državnog zemljišta bez tendera?
Ustavni sud Crne Gore danas će ponovo razmatrati inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji omogućava poseban tretman investitora iz te zemlje, uključujući izuzeća od javnih tendera. Sporno je i da li je za usvajanje zakona bila potrebna dvotrećinska većina u Skupštini.
Sporazum, koji je potpisan u martu 2025. godine, izazvao je brojne kontroverze zbog odredaba koje omogućavaju poseban tretman investitorima iz Emirata, uključujući izuzeća od javnih tendera i postupaka raspolaganja državnim zemljištem.
Ustavni sud je o ovom pitanju već raspravljao 16. marta ove godine, ali tada nije postignuta potrebna većina za pokretanje postupka. Troje sudija glasalo je za, a troje protiv, zbog čega će predmet danas ponovo biti razmatran, ovog puta u kompletnom, sedmočlanom sastavu.
Šta je sporno u Sporazumu sa UAE?
Sporazum predviđa realizaciju velikih turističkih i nekretninskih projekata na jugu Crne Gore, kao i razvoj skijališta i pratećih sadržaja na sjeveru zemlje.
Prema njegovim odredbama, Vlada UAE predlaže privatne investitore sa sjedištem u Emiratima, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, dok se za realizaciju projekata predviđaju izuzeća od redovnih procedura javnih nabavki i tendera.
Dokument takođe predviđa da Crna Gora obezbijedi zemljište za projekte, gdje je to dozvoljeno domaćim zakonima, kao i potrebnu javnu infrastrukturu i plansku dokumentaciju.
Ključno ustavno pitanje jeste da li je zakon kojim je potvrđen sporazum morao biti usvojen dvotrećinskom većinom, s obzirom na to da se njegove odredbe odnose i na imovinska prava stranaca.
Vlada smatra da takva većina nije bila potrebna i da sporazum ima uporište u domaćem zakonodavstvu.
Protivljenje opozicije i nevladinog sektora
Sporazumu su se protivili dio opozicije, nevladine organizacije i predstavnici lokalne zajednice u Ulcinju, posebno zbog najavljenih ulaganja na Velikoj plaži, koja su povezivana sa investitorom Mohamedom Alabarom.
Kritičari su upozoravali na netransparentnost izbora investitora, mogućnost privilegovanog raspolaganja državnom imovinom i rizike po životnu sredinu.
Inicijative Ustavnom sudu podnijeli su odbornik u Skupštini opštine Budva Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Na sporne odredbe pažnju je skrenula i Evropska komisija, koja je upozorila da sprovođenje sporazuma ne smije biti u suprotnosti sa pravilima EU, posebno u oblasti javnih nabavki.
Današnja odluka neće nužno značiti konačan odgovor o ustavnosti zakona. Ustavni sud prvenstveno odlučuje da li postoje osnovi za pokretanje postupka u kojem bi se ta ustavnost detaljnije ispitivala.
