Prosječna plata 1.043 eura, kupovna moć manja nego lani
Zarade zaostaju za cijenama: devetomjesečni prosjek u smještaju i ishrani veći je svega sedam eura nego lani, a u obrazovanju tri eura. U septembru je 11 od 19 sektora bilo ispod državnog prosjeka.
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u septembru 2026. je dostigla 1.043 eura, ali je njena kupovna moć bila oko 2,4 odsto manja nego godinu ranije. Plata je nominalno porasla 2,7 odsto, dok su potrošačke cijene bile više 5,2 odsto. To je ključna poruka poređenja novih podataka Monstata o zaradama s podacima o inflaciji: veći iznos na računu nije bio dovoljan da sačuva vrijednost prosječne plate.
Šira slika još je jasnija kada se pogleda prvih devet mjeseci. Prosječna neto zarada iznosila je 1.033 eura, naspram 1.010 eura u istom periodu 2025. godine. Nominalni rast od 2,3 odsto zaostao je za prosječnim rastom cijena od 3,7 odsto, pa je realna vrijednost prosječne zarade smanjena približno 1,4 odsto, prema obračunu Investitora iz objavljenih indeksa Monstata.
U smještaju i ishrani sedam eura više, u obrazovanju tri
Iza državnog prosjeka stoje veoma različita kretanja. U sektoru smještaja i ishrane prosječna neto zarada za januar–septembar iznosila je 1.015 eura, svega sedam eura više nego u istom periodu lani. Rast od 0,7 odsto, uz uračunatu inflaciju, znači pad kupovne moći sektorskog prosjeka od oko 2,9 odsto.
U obrazovanju je devetomjesečni prosjek povećan sa 951 na 954 eura. Nominalno povećanje od 0,3 odsto odgovara realnom padu od približno 3,3 odsto.
Ovi podaci pokazuju koliko malo rast ukupnog prosjeka govori o položaju zaposlenih u pojedinim djelatnostima. Posebno je upadljiva gotovo nepromijenjena zarada u smještaju i ishrani, sektoru neposredno vezanom za turističku potrošnju. Ipak, on ne obuhvata sve djelatnosti povezane s turizmom.
Ko je uspio da prestigne cijene
U trgovini je prosječna neto zarada za devet mjeseci porasla sa 928 na 968 eura, odnosno 4,3 odsto. To je bilo dovoljno za skroman realni rast od oko 0,6 odsto. Prerađivačka industrija, sa povećanjem prosjeka sa 872 na 923 eura, ostvarila je nominalni rast od 5,8 odsto i realni od približno dva odsto.
Znatno bolje prošle su stručne, naučne i tehničke djelatnosti: prosjek je porastao sa 1.025 na 1.107 eura, odnosno osam odsto. Nakon inflacije ostaje realni rast od oko 4,1 odsto.
Suprotno tome, u poslovanju nekretninama devetomjesečni prosjek smanjen je sa 1.372 na 1.220 eura, a u informisanju i komunikacijama sa 1.325 na 1.306 eura. Pad sektorskog prosjeka, međutim, sam po sebi ne dokazuje da su istim zaposlenima smanjene plate: na rezultat utiče i promjena strukture zaposlenih i izvršenih isplata.
Jedan prosjek, veliki raspon
Septembarska slika pokazuje i dubinu razlika: najviša prosječna neto zarada bila je u finansijama i osiguranju, 1.685 eura, a najniža u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 868 eura. Razlika je 817 eura, a odnos gotovo dva prema jedan.
U 11 od 19 objavljenih sektora prosječna zarada bila je ispod državnog prosjeka od 1.043 eura. Među njima su obrazovanje sa 958 eura, trgovina sa 976, građevinarstvo sa 1.026 i smještaj i ishrana sa 1.027 eura.
Glavno pitanje je koliko rast plata prati troškove života i koliko je ravnomjerno raspoređen. Za sada, zbirni podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da je prosječna zarada rasla sporije od cijena, dok su razlike među djelatnostima ostale velike.
Crna Gora · septembar 2026. u odnosu na septembar 2025.
Prosječne neto zarade: januar–septembar 2026. prema istom periodu 2025. Odabrani sektori.
* Realne promjene: obračun Investitora iz objavljenih nominalnih indeksa i CPI za iste periode. Inflacija: 5,2% godišnje u septembru; 3,7% prosječno u januaru–septembru. Rezultati su približni zbog zaokruživanja indeksa.Izvor podataka: Uprava za statistiku – MONSTAT · Obrada i dizajn: Investitor.me · 30.10.2026.
Viša plata, slabija
kupovna moćKo je sačuvao kupovnu moć?
