Mađarska još ne želi euro ali ni ministra finansija eurozone

Mađarska se protivi planovima o dubljoj integraciji eurozone i neće žuriti s pristupom eurozoni prije no što bude spremna, poručio je viši savjetnik premijera Viktora Orbana.

Podjela Evropske unije na središte i periferiju, odnosno na zemlje u eurozoni i one izvan nje bila bi protiv interesa EU, konstatovao je u četvrtak u telefonskom razgovoru državni sekretar za EU u Orbanovom kabinetu Szabolcs Takacs.

Reuters primjećuje kako su u grupi bivših komunističkih zemalja Slovačka, Slovenija, Estonija, Letonija i Litvanija Već usvojile euro dok Poljska, Mađarska, Češka, Rumunija, Bugarska i Hrvatska još imaju vlastite valute.

Pritom je sredinom ove sedmice potpredsjednica hrvatske vlade i ministarka ekonomije Martina Dalić kazala kako u vladi i u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) procjenjuju da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja eurozoni, navodeći da je to srednjoročni cilj.

Hrvatska je po njenim riječima “izvrstan i prirodan kandidat za euro zonu”.

HNB je izradio analizu troškova i koristi od pristupa, kazala je u intervjuu za Hrvatski radio, najavljuju početak javne rasprave o tom pitanju za kraj oktobra.

Reuters bilježi da je inicijativa za tješnjom integracijom Evropske unije proteklih sedmica iznova potpirila raspravu o pristupu istočnoevropskih zemalja eurozoni.

“Trebalo bi izbjeći percepciju da su dobre zemlje one koje su u eurozoni – kakvu god cijenu platile za članstvo… dok su one izvan eurozone loše članice”, pojašnjava stajalište Budimpešte mađarski zvaničnik.

Mađarska neće podržati ideju o budžetu i ministru finansija eurozone koju je prošlog mjeseca iznio francuski predsjednik Emanuel Makron, poručio je Takaš.

On ističe da bi eurozona trebalo da se pridržava transparentnih propisa i njene bi članice trebalo da u potpunosti poštuju njene propise. Naglašava da je jaki euro u interesu Mađarske.

Otkada je Orban preuzeo vlast 2010. godine Mađarska sprovodi samosvojnu ekonomsku politiku. Njen budžetski deficit niži je od maksimalno dopuštenih tri odsto u EU a ove bi godine mađarska ekonomija trebalo bi da poraste četiri odsto.

Ekonomije u istočnoj Evropi u prosjeku rastu brže nego ekonomije u eurozoni, primjećuje Reuters.

Takaš kaže da bi tim zemljama, koje trenutno bilježe rast ekonomskih aktivnosti, trebalo dopustiti da se nekoliko godina razvijaju prije no što usvoje euro.

“Eurozoni bi trebalo da pristupe tek kada dođu rezultati koji pružaju dovoljnu garanciju da mogu apsorbirati potencijalni veći šok”, smatra mađarski dužnosnik.

“Ne znam koliko će godina to trajati, zavisiće i od razvoja situacije u eurozoni”, zaključuje.

Nije želio reći kada bi Mađarska mogla pristupiti eurozoni.