Građani i privreda čuvaju 480 miliona u inostranstvu

Crnogorski građani i preduzeća u prošloj i 2016. godini su preko kastodi banaka 480 miliona eura pretvorili u hartije od vrijednosti trgovinom na inostranim multilateralnim i drugim platformama. Kastodi poslovi su, između ostalog, poslovi čuvanja hartija od vrijednosti akcija i obveznica.

Kroz kastodi poslovanje u 2016. je trgovano čak 308 miliona eura.

U izvještaju o stanju na tržištu, koji je sačinila Komisija za tržište kapitala, a kojemu je skupštinski Odbor za ekonomiju dao podršku, kaže se da je ukupna vrijednost finansijskih instrumenata o kojima se staraju kastodi banke 361 milion eura.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala dr Zoran Đikanović kaže da se dijelom radi o crnogorskim obveznicama kojim se trguje vani, a velikim dijelom i drugim interesantnim hartijama od vrijednosti.

“Ovi podaci pokazuju da se trgovina seli sa berze. Napušta se trgovanje na berzi, a aktuelno postaje vanberzansko trgovanje ili na multilateralnim i drugim trgovačkim platformama. Berza je bila 10 godina centar trgovanja, ali ona više nije ključno mjesto ili “toplomjer onoga što se dešava na tržištu kapitala. Razlog je što se drugim zakonima omogućilo trgovanje van berze kroz notarske zapise i razne druge obligacione odnose”, objasnio je on, piše Pobjeda.

Iz svih ovih podataka može se vidjeti, dodaje on, da je mnogostruko veće interesovanje i u laganje novca građana i firmi izvan nego što je u Crnoj Gori. Promet na Montenegro berzi u prošloj godini bio je 47 miliona eura i manji je skoro 60 odsto nego godinu ranije.

“U 2016. je bio veliki promet obveznica, a u 2017. tog prometa nije bilo. Obveznice su trgovane van Crne Gore i tamo emitovane”, objašnjava predsjednik Komisije.

Netržišne transakcije su u princpu povećanje kapitala, emisije akcija, novo prikupljanje kapitala od čega je u 2017. bilo oko 95 miliona eura.

“To nije malo jer se radi o trajnom kapitalu, odnosno trajno uloženom u firme. Putem drugih korporativnih aktivnosti realizovano je 19 miliona eura”, podsjeća Đikanović.

Komentarišući tržište, Đikanović je kazao da ne bi davao kvalifikacije da li je ono dobro ili loše.