Kako je banka u Danskoj slučajno postala najveća praonica ruskog novca

Finansije na sjeveru Evrope postale su ovih dana opet vruća tema nakon što je interna istraga Danske banka otkrila da je sumnjivo čak 200 milijardi eura transakcija koje su prošle kroz estonsku podružnicu te banke.

Prema informacijama iz do sada pokrenutih slučajeva, u periodu od 2007. do 2015. godine je kroz spomenutu podružnicu oprano oko 9,1 milijarde dolara, najviše porijeklom iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država, no upitan je puno veći iznos, piše Tportal.

Predsjednik Danske banka Ole Andersen izjavio je da se veliki dio od spomenutih 200 milijardi eura smatra ‘sumnjivim’ i da se ‘ništa ne može isključiti’ po pitanju visine iznosa opranog novca.

U svjetlu informacija koje je otkrila istraga glavni izvršni direktor Danske banka Tomas Borgen u srijedu je podnio ostavku, no danski premijer Lars Loke Rasmusen kazao je da slučaj time ‘nije gotov’. Rasmusen je bio šokiran razmjerom skandala pa ga je opisao ‘prilično groznim’ i obećao je kažnjavanje Danske banka i njenih menadžera.

Osudama se pridružila i komesarka Evropske komisije za pravdu Vera Jourova, najavivši sazivanje danskih i estonskih ministara da bi joj objasnili kako je direktorima Danske banka i regulatorima promakao skandal.

“Želim znati gdje su se dogodile glavne greške, je li to bila greška kontrole same banke ili je bilo grešaka u nadzornim organima”, kazala je Jourova, a njene riječi prenosi britanski Guardian.

Danski regulatori su na osnovu novih informacija iz same banke ponovo otvorili istragu koja je prvotno završena u maju.

Istraga je tada pokazala ‘značajne slabosti’ u upravljanju bankom i regulator je tada naredio promjene.

Istragu su sada otvorili i estonski regulatori, a slučaju tu zasigurno neće biti kraj. Prema onome što je poznato, za malverzacije u Danske banku vrlo su zainteresovane i američke vlasti jer postoji sumnja da je kršila međunarodne sankcije nametnute Rusiji.

Danski ministar gospodarstva Rasmus Jarlov kazao je da bi tamošnje vlasti banku mogle kazniti s četiri milijarde kruna, ali potencijalna kazna koju bi mogli propisati američki regulatori, otkrije li se da je banka kršila sankcije, mnogostruko je veća. Iz Danske banka za sada tvrde da kršenja sankcija nije bilo.

Danske bank je najveća banka u Danskoj s aktivom od 3,7 biliona kruna i neto profitom samo u prvih pola godine od 9,1 milijardu kruna.

Problemi su proizašli iz estonske podružnice koju je Danske bank dobila u ‘nasljeđe’ nakon što je 2007. preuzela finsku Sampo Bank. Glavna priča vrti se oko desetak hiljada računa iz tzv. nerezidentnog portfelja banke, među kojima je njih tri, četiri hiljade bilo aktivno u bilo koje doba. Banka je imala otvorenih dodatnih pet hiljada nerezidentnih računa koji za sada nijesu pod sumnjom. Istragom prvih 6.200 najspornijih računa otkriveno je da je većina njih sumnjiva.

U ranijim istragama tek je 760 klijenata banke bilo prijavljeno estonskim vlastima, a istražioci su do sada identifikovali njih gotovo 180 – većinom firmi registrovanih u Velikoj Britaniji ili poreskim oazama – za koje se sumnja da su bile upletene u slučaj poznat pod nazivom Ruska praonica.

Kako istražiovi nijesu prošli kroz svih 9,5 miliona transakcija, većinom sprovedenih u dolarima ili eurima na spomenutih ukupno 15.000 bankovnih računa, ne može se reći koliko njih je stvarno poslužilo za pranje novca iz kriminalnih aktivnosti.

Danske bank je propustila nekoliko šansi da sredi situaciju u svojoj estonskoj podružnici. Tamošnje vlasti su još 2007. pronašle greške u upravljanju Sampo banke, a ruska centralna banka je danskim regulatorima javila da nerezidentni klijenti ‘kontinuirano učestvuju’ u transakcijama s namjerom izbjegavanja poreza i carina ili s namjerom da se opere novac i to u mjesečnim iznosima od nekoliko milijardi rubalja, prenosi britanski Economist.

Danske bank je 2008. zbog potencijalno visokih troškova odbila svoje baltičke podružnice da stavi na istu informatičku platformu na kojoj posluje matična banka.

Prilika se ponovo ukazala 2013, nakon što je unutrašnja revizija banke ukazala na manjkavosti u procesu kontrole, no u upravi Danske banka su vjerovali da se problemi rješavaju i nijesu bili svjesni njihovog opsega.

Banka je tek 2015. pročistila portfelj, s tim da su posljednji sporni računi zatvoreni početkom 2016.

Nedostatak interesa za rješavanje problema u Estoniji tumači se relativno malom veličinom te podružnice u odnosu na ostatak banke. U estonskoj podružnici nalazilo se tek 0,5 odsto ukupne imovine Danske banka. No banka je donosila povrat od kapitala u visini od fantastičnih 60 odsto, dok su slične podružnice iz Litvanije i Letonijr imale povrat od 16 ili manje odsto.

Slučaj Danske bank je vjerovatno samo još jedan krak organizovanog sistema pranja sumnjivog novca iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država kroz baltičke, ali i druge evropske banke.

Ranije ove godine na meti istražnih vlasti se našao i bivši guverner latvijske središnje banke Ilmars Rimševičs, kao i nekoliko banaka u Letoniji.

Danski političari su u želji da pokažu odlučnost u borbi s pranjem novca ove sedmice usaglasili promjene zakonodavstva kojima će kazne za pranje novca biti povećane osam puta, no taj zakon se neće primjenjivati na aktuelni slučaj jer su problematične transakcije sprovođene u periodu od 2007. do 2015.