Marketinška agencija uvela slobodnu srijedu pored vikenda i utrostučila dobit
U posljednje vrijeme sve su češće priče o skraćivanju radne nedjelje sa pet na četiri radna dana. Neke kompanije, ali i zemlje, već su prihvatile takav način rada, dok druge i dalje smatraju da on nije efikasan. Australijska marketinška agencija prije godinu dana uvela je svojim radnicima slobodnu srijedu.
Tifani Šrauven jedna je od zaposlenih ove kompanije koja je pri dolasku u firmu bila skeptična oko takvog načina rada.
“S obzirom na to da radim kao projekt menadžer, nijesam vjerovala da je takav način poslovanja moguć. Plašila sam se da ću morati da radim od kuće, ali sada vidim da nije tako. Ponekad nešto moram odraditi kada nas pritiskaju rokovi, ali u većini slučajeva sav posao obavim ranije i tada zaista imam tu sredinu sedmice slobodnu”, pojašnjava Šrauven.
Sa ovakvim načinom rada agencija je počela u julu prošle godine, a kako ističe izvršna direktorka Kath Blackham, prihodi kompanije porasli su za 46 odsto, dok je dobit gotovo utrostručena.
“Ako se ovakav koncept pokazao uspješan u jednoj industriji kao što je marketing, ne vidim razlog zašto se ne bi mogla primjenjivati i drugdje. Na ovaj način radnici dobiju mali predah od cijele nedjelje, mogu ostati kod kuće, biti sa djecom, izležavati se na kauču ili jednostavno uživati”, ističe Blackham, prenosi Novac.hr.
Zašto baš srijeda?
Prema istraživanjima stručnjaka, srijeda je najneproduktivniji dan u nedjelji. Radnici su već izmoreni od ponedjeljka i utorka, a u srijedu već razmišljaju šta će raditi za vikend. Slobodan dan u sredini sedmice omogućava da zaposleni “napune baterije” i na posao se vrate odmorni, čime se povećava i njihova produktivnost.
Četiri radna dana nisu otkriće modernog doba. Ovu praksu prvi je 1926. godine uveo Henri Ford, osnivač automobilske kompanije Ford Motor, koji je već tada smatrao da će manji broj radnih dana uroditi većom produktivnošću. S druge strane, ekonomista Džon Majnard Kejnz smatrao je da bi se broj radnih sati trebao smanjiti na 15.
Danas, gotovo 100 godina kasnije, brojne kompanije širom sveta uvode manji broj radnih sati. Neki su i dalje zadržali model pet radnih dana, ali su radni dan skratili na četiri ili šest sati, dok su se drugi ipak odlučili za model sa četiri radna dana.
Ova poslovna politika najzastupljenija je u Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i skandinavskim zemljama.
