Crna Gora živi od turizma i zaduživanja
Statistika pokazuje da je Crna Gora proteklih 13 godina dominantno živjela od dva izvora novca – od zaduživanja i rasta turizma, ocjenjuju Vijesti u tekstu povodom 13. godina obnove nezavisnosti.
Javni dug porastao je sa 700 miliona, koliko je iznosio na kraju referendumske 2006. godine, na sadašnje tri milijarde. Istovremeno bruto domaći proizvod porastao je sa dvije milijarde na 4,6 milijardi. BDP je porastao za 130 odsto, a javni dug za 327 odsto, odnosno dug Crne Gore raste dva i po puta brže od njene ekonomije.
U ovom iznosu javnog duga od tri milijarde svega 500 miliona se odnosi na gradnju auto-puta, a iz cifri se može zaključiti da se najviše još 500 miliona odnosi na druge manje investicije finansirane iz zaduženja. To znači da je dvije milijarde otišlo na finansiranje tekuće potrošnje, odnosno armije državnih službenika, ocjenjuje podgorički dnevnik.
Turizam postaje sve snažnija grana crnogorske ekonomije i jedna od rijetkih sa stabilnim rastom. Broj noćenja turista povećan je sa šest miliona u 2006. godini na prošlogodišnjih 12,9 miliona. Oslanjanje ekonomije jedne države dominantno na turizam nosi značajne rizike jer on zavisi od mnogih faktora kao što su vrijeme, bezbjednost, klimatske promjene, navode autori.
Manje radnika u industriji, raste državna uprava
Broj zaposlenih od 2006. povećan je sa tadašnjih 150 na 195 hiljada. I ovdje je u međuvremenu došlo do promjene metodologije brojanja zaposlenih jer se od 2009. godine računaju i stranci angažovani po bilo kojem obliku ugovora. Brojevi zaposlenih po sektorima pokazuju da se struktura crnogorske ekonomije značajno promijenila. Te 2006. godine u industriji je radilo 26 hiljada radnika, a sada ih 12,7 hiljada, dok je broj zaposlenih u sektoru državne uprave povećan sa 10,3 hiljade na 21,8 hiljada. Značajno je porastao broj zaposlenih u građevinarstvu sa 6,8 na 13,9 hiljada, kao i u turizmu sa 10,9 na 16 hiljada.
Od obnove nezavisnosti Crna Gora je završila jednu veliku investiciju regionalni vodovod koji je riješio problem nedostatka vode na najvećem dijelu primorja i sada omogućava izgradnju novih i širenje postojećih turističkih naselja.
Dvije velike investicije od samostalnosti
Postrojenje na izvorištu Bolje sestre i prvi cjevovodi ka primorju završeni su 2010. godine i od tada se njegova mreža širi. Do sada je u njega uloženo 110 miliona eura. Prošle godine je državno preduzeće Regionalni vodovod zapalo u probleme jer je izgubilo spor od 12 miliona eura, što je usporilo nastavak investicija. Vlada je krajem aprila odobrila garanciju za kredit od 10 miliona ovom preduzeću, što će omogućiti dalje širenje vodovodne mreže širom primorja.
Druga velika investicija pokrenuta nakon nezavisnosti je gradnja prva dionice auto-puta Podgorica – Kolašin. Za razliku od regionalnog vodovoda on neće biti finansijski isplativ, ali je kako kažu iz Vlade neophodan zbog povezivanja države. Nije sporna njegova potreba koliko način na koji je pripremljen taj projekat, a najznačajniji problemi koji će još povećati njegovu cijenu je što je kredit ugovoren u dolarima bez osiguranja o kreditnom riziku i što se pojavio veliki broj “naknadnih radova”. Samo ove dvije stavke mogle bi povećati cijenu za još oko 200 miliona eura.
Naknadni radovi i loša priprema uticali su i na produženje roka za izgradnju za 17 miliona eura. U izgradnju ove dionice do sada je potrošeno nešto više od 600 miliona eura, a njegov završetak koštaće još oko 300 miliona.
Kompletan osvrt na ekonomske učinke Crne Gore u posljednjih 13 godina čitajte na portalu Vijesti.
