Najčešće bankovne prevare i kako se od njih zaštititi
Međunarodna konsultantska kuća KPMG sprovela je prvo globalno istraživanje o prevarama u bankarstvu a u njemu su banke širom svijeta dale odgovore o trendovima u najčešćim oblicima eksternih i internih prevara i rizika s kojima se danas susreću.
Proporcija proizvoda i usluga koje banke danas plasiraju preko svojih digitalnih kanala se ubrzano povećava.
Prema Svjetskom izvještaju o plaćanjima iz 2018. godine, nenovčane transakcije će porasti za dodatnih 12,7 odsto do 2021. godine. Ova KPMG-ova studija je potvrdila te nalaze, s obzirom da je 78 odsto ispitanih banaka izjavilo kako se više od četvrtine njihovih proizvoda i usluga isporučuje putem kanala digitalne tehnologije, dok na mnogim tržištima postoje i banke koje svoje proizvode isporučuju isključivo putem digitalnih kanala, javlja Lider Media.
U kontekstu vremena u kojem sve manje klijenata banaka drži i podiže gotovinu, u vremenu brzih transakcija i jednostavnog digitalnog bankarstva, potražnja za lične bankarske usluge se smanjuje, što je rezultiralo zatvaranjem velikom broja poslovnica banaka (u posljednjih trideset godina u Evropi se zatvorilo skoro 6.000 poslovnica), dok s druge strane rastu rizici poput cyber, odnosno online prevara, lažiranja identiteta, krađe podataka, internih, trgovačkih i ostalih finansijskih prevara.
Ključni nalazi KPMG istraživanja
Više od polovine ispitanih banaka je zabilježilo povećanje ukupne vrijednosti i obima eksternih prijevara. Sve više prevara na globalnom nivou uključuje cyber napade, prevare vezane za plaćanje kreditnim karticama („card not present fraud“), socijalni inženjering, odnosno krađu identiteta i neautorizovan pristup na račune klijenata kao i autorizovana plaćanja sredstava na lažne račune („authorised pushed payments scams“).
Najveći dio ispitanih banaka, na globalnom nivou, potvrdio je da je ukupni trošak, prosječan trošak i opseg otkrivenih internih prevara zaposlenih banaka ostao isti ili je smanjen. To, međutim, ne predstavlja cjelovitu sliku troškova internih prevara, budući da su mnoge prevare generisane iz spoljnog okruženja povezane ili potiču od nekoga ko radi unutar banke te dobro poznaje bankovne sisteme, procese i kontrole (kao i nedostatke u istima).
Više od polovine ispitanih banaka nadoknadilo je manje od 25 odsto gubitaka od prevara, što potvrđuje važnost prevencije u sprječavanju prevara. Banke ulažu u nove tehnologije i pristupe u sprečavanju prevara, između ostalog u vještačku inteligenciju i „machine learning“, biometriku (prepoznavanje lica, glasa i otiska prstiju) te bihevioralnu biometriku (profilisanje klijenata i njihove interakcije s internet bankarstvom i uređajima). Uprkos napretku i ulaganjima u tehnologiju, više od polovine ispitanih banaka izvijestilo je o značajnom broju lažno pozitivnih rezultata koji proizlaze iz njihovih tehnoloških rješenja, što ometa efikasnost otkrivanja prevara.
U svakoj regiji, anketirane banke smatraju kako su cyber napadi najznačajniji izazovi u odnosu na ostale oblike prevara. Najčešći načini na koje prevarante dolaze do klijentovih informacija metodama socijalnog inženjeringa odnose se na: slanje lažnih poruka koje sadrže štetne kodove poput virusa kojima zatim napadač dolazi do željenih informacija i zaporki koje su potrebne za daljnji napad.
Istraživanje nadalje ukazuje da prevaranti sve više mijenjaju fokus na prevare kojima dolaze do klijentovih sredstava različitim metodama nagovaranja i manipulisanja, zaobilazeći kontrole banaka, kroz npr. slanje mailova na veliki broj adresa s obećanjem brze i velike zarade u zamjenu za manju investiciju.
Ostatak teksta čitajte na portalu Lider Medije
