Trećina njemačke industrije skratila radno vrijeme
Za njemačku industriju period ekonomskog procvata je završilo, ako je suditi po sve učestalijim upozorenjima o padu poslovanja te skraćivanju radnog vremena kako bi se uštedjelo na plaćama usljed sve praznijih knjiga narudžbi.
Posljednja u nizu velikih njemačkih kompanija koje su objavile mogućnost pada dobiti je gumarski div Continental.
Ta kompanija je izdala već četvrto upozorenje investitorima o mogućem padu poslovanja u zadnjih godinu i po, a glavni je razlog, kako prenosi Reuters, kontinuirani pad globalne proizvodnje ličnih automobila i lakih vozila.
Njemačka ekonomija, kako prenosi Poslovni dnevnik, raste već desetu godinu, nezaposlenost je najniža od ujedinjenja, ali američko-kineski trgovinski rat, strahovanja od izlaske Velike Britanije iz Evropske unije bez dogovora o ekonomskim odnosima te “hlađenje” kineskog tržišta automobila uzimaju sve veći danak.
“Naši članovi govore nam da je period ekonomske ekspanzije završeno”, ističe za Financial Times Steffen Kampeter, čelnik udruženja poslodavaca BDA.
Ministarstvo ekonomije je prošle sedmice objavilo da očekuje da slabosti u industrijskom sektoru potraju i idućih mjeseci.
Prema riječima Tima Volmeršausera, zamjenika direktora ekonomskog instituta Ifo, njemačke proizvodne kompanije ustvari u u recesiji još od sredine prošle godine.
Njegovo nedavno istraživanje pokazalo je kako sve više kompanija pokušava sniziti troškove skraćivanjem radnog vremena.
To je znak, tumače u Ifou, da je narudžbi sve manje te da proizvodnja usporava.
Skraćenje radnih sati posebno je primjetno kod proizvođača teških saobraćajnih sredstava, poput vozova i aviona te kod proizvođača naoružanja. U tim sektorima, ističe Volmeršauser, 30 odsto kompanija uvelo je skraćeno radno vrijeme.
Jasna ekonomska računica
U prosjeku, malo manje od četiri odsto proizvodnih kompanija uvelo je kraće radno vrijeme, ali u Ifou očekuju da će taj udio porasti na 8,5 odsto u iduća tri mjeseca.
Takav potez poslodavaca nije bez ekonomske računice: prema njemačkom zakonu, vlada pokriva glavninu iznosa koji nedostaje do pune plate radnika ako je njegov poslodavac prisiljen da skrati radno vrijeme zbog ekonomskih problema.
To je uvedeno još 2008. kada je globalna ekonomska kriza zakucala i na njemačka vrata, a kako bi se spriječila masovna otpuštanja.
Nepovoljni trendovi odražavaju se i na potražnju za radnom snagom. Prema poslovnim prognozama za Njemačku IHS Markita, planovi zapošljavanja u tamošnjem privatnom sektoru na najnižem su nivou od 2013. te prvi put u osam godina niži od evropskog prosjeka.
IHS Markit dodaje i kako njemačke proizvodne kompanije po prvi put od 2014. signaliziraju da su spremne i da otpuštaju radnike. Tako je hemijska kompanija BASF najavila 3.000 otkaza, Thyssenkrupp 4.000, a Bayer 4.500.
