7 dokaza da lijeni ljudi imaju više šansi za uspjeh

Svi ljudi su više ili manje lijeni. Neki su ipak previše i to se smatra ogromnom manom. Ali šta ako to nije toliko loša stvar? Šta kad bi vam lijenost mogla pomoći da budete uspješniji? To bi sigurno mnogima odgovaralo.

Lijeni ljudi mogu ostvariti vrhunski uspjeh. Uzmimo za primjer Čarlsa Darvina. Učitelji i roditelji su ga morali tjerati da uči matematiku i gramatiku u školi, a često bi i zaspao usred predavanja. Više je volio da ribari i puca u vrane, nego se baviti sportom, a na fakultetu je većinu vremena provodio u pabovima. Čak i kad je postao naučnik, nije se žurio i godinama je pisao svoja djela.

Drugi primjer je Vinston Čerčil. U srednjoj školi bio je najslabiji učenik u razredu i nije ni išao na fakultet. Sport ga uopšte nije zanimao, a najdraža aktivnost bila mu je ljuljanje u fotelji. Na kraju je postao jedan od najbitnijih političara 20. vijeka.

Karl Marks živio je na račun svoje majke, mjesecima je tulumario i izbjegavao bilo kakav rad. Potom je živio od Engelsova novca. A opet, njegova su učenja promijenila pogled na svijet.

Postoji još mnogo lijenih velikana, uključujući Ajnštajna, Njutna, Pikasa, Mendeljejeva, itd. Uspjeli su postići nevjerojatan uspjeh i globalnu slavu. To je znak da lijeni ljudi imaju sposobnost da ostvare velike stvari. A lijenost čak može biti i prednost.

Blog Lifehack podijelio je 7 razloga zašto lijeni ljudi imaju više izgleda za uspjeh:

1. Inovativni su

Lijeni ljudi su kreativni pogotovo što se tiče organizacije posla. Ne troše vrijeme na bespotrebne stvari i čvrsto se drže biti. Lijen zaposleni će lakše pronaći način da automatizuje i optimizuje sve repetitivne procese. Lijenčine ništa ne nervira kao monoton rad.

Lijeni ljudi uvijek pokušavaju olakšati svoj život. Ljudi su bili prelijeni za lopatanje, pa su izumili bager. Metenje im je bilo predosadno, pa su izmislili usisivač. Ko zna što će sljedeća lijena osoba izmisliti.

2. Preduzetni su

Lijene osobe su često preduzetni. Um im je prepun ideja za projekte, a ne bezveznih misli i obaveza. Razmišljaju izvan okvira. Važno im je da ne rade dosadan posao, i da ih čekaju bolji rezultati.

3. Znaju kada treba odmoriti

Jako je važno znati kada treba odmoriti, jer što manje energije imate, to ćete teže ostvarivati vrhunske planove. Ljudi koji se naprežu brže stare, i njihovo pamćenje brže opada. Osim toga, neki naučnici smatraju da je rano ustajanje, i prisilno vježbanje pogubno za zdravlje “noćnih ptica”, pogotovo ako su navršili četrdesetu. Stoga, lijenčine, opustite se, i nastavite biti lijeni.

4. Opušteniji su

Lijene osobe ne žure i ne skaču s jedne obaveze na drugu. Uzmu dovoljno vremena i idu sa zadatka na zadatak. Dok drugi paničare, i gube pažnju, lijeni ljudi se manje brinu, i opušteno obavljaju posao.

5. Lijeni ljudi znaju koji su im ciljevi

Lijene osobe znaju postaviti prioritete, i fokusirati se na vlastite ciljeve, a ne na očekivanja drugih. Jednostavno su prelijeni da bi obraćali pažnju na tuđe prioritete, pa se radije fokusiraju na vlastite. Osim toga, treba im puno manje vremena da ostvare cilj, budući da se jako vesele odmoru koji slijedi po izvršenju.

6. Pametniji su

Kako bi lijenčine opstale na radnom mjestu moraju biti iznimno lukavi. Trebaju pronaći način da ne rade ništa određeno vrijeme i onda stignu obaviti sve u kratkom roku. Zaposleni su pametni ili glupi, lijeni ili radni. Ako ste pametni i lijeni, vjerovatno ste najefikasniji zaposleni u preduzeću.

7. Koriste tehnologiju koja im dozvoljava da budu lijeni

Danas postoji puno programa, aplikacija, i naprava koji ubrzavaju rad. Lijeni ljudi dobro poznaju te alate i koriste ih kako bi brže obavili posao. Na primjer, ako pišu dokument, neće ih nakon pisanja poslati pojedinačno advokatu, uredniku, menadžeru i kolegama na provjeru – to bi im oduzelo više vremena. Radije će stvoriti Google Doc (ili Dropbox), dati pristup tim osobama, kako bi istovremeno mogli ispraviti ili nadopuniti dokument. Takvi potezi ubrzavaju posao, štede vrijeme i dozvoljavaju im da budu lijeni duže vremena.

Američki profesor Arnold Ludvig je analizirao više od 1.000 ljudi koji su postigli velik uspjeh u životu. Zaključio je da bi osim talenta, trebalo da znate i da gubite vrijeme. To svakako zvuči paradoksalno u današnjem, preužurbanom svijetu. Ali, čak i Ajnštajn je rekao da je dosada vrhunski alat za razvijanje mašte i kreativnosti.

I jedan od najbogatijih ljudi svijeta, osnivač Microsofta Bil Gejts je jednom izjavio da će za težak zadatak radije angažovati lijenog radnika, jer će on do rješenja doći najbrže.

Investitor.me/Stratego.hr