Neto dobit NLB Grupe niža 36 odsto

U prvih devet mjeseci NLB Grupa imala je neto dobit od 104,6 miliona eura, što je 36% manje u odnosu na isti period prošle godine.

Pad je posljedica dodatnih umanjenja vrijednosti i rezervisanja od 50,2 miliona eura, saopšteno je iz bankarske grupacije koja posluje i u Crnoj Gori.

NLB će do kraja godine preuzeti beogradsku Komercijalnu banku, o čemu je ranije potpisan ugovor sa starim vlasnicima.

Nakon razgovora o rezultatima Grupe, Nadzorni odbor imenovao je Blaža Brodnjaka za predsjednika Uprave na još pet godina.

NLB grupa je tako imala normalizaciju prihoda, koja je dostigla nivo kao prije epidemije. Neto prihod pao je za jedan odsto u prvih devet mjeseci, na 383,3 miliona eura, dok je dobit prije umanjenja vrijednosti i rezervisanja pala za dva posto, na 167 miliona eura.

Neto nekamatni prihod dostigao je 158,8 miliona eura i povećao se za 7% u odnosu na isti period prošle godine. U odnosu na isti period prošle godine, neto naknade i provizije smanjile su se za jedan posto na 125,1 milion eura, što, kako je istaknula NLB, ukazuje na brzi povratak prihoda od naknada i provizija na nivo prije krize. Ukupna imovina grupe povećala se na 15,15 milijardi eura, uglavnom zahvaljujući prilivu depozita klijenata.

Bruto krediti kupcima na nivou grupe povećali su se za dva posto, na 8,11 milijardi eura. Rast kredita zabilježen je kako kod bruto kredita preduzećima, koji su porasli za dva posto, tako i kod pojedinaca, koji su porasli za tri posto. Sve podružnice prijavile su rast bruto kredita komitentima, posebno u segmentu stambenih kredita, gdje je većina banaka zabilježila dvoznamenkasti rast.

Ukupan omjer kapitala grupe povećao se za 5,3 procentna poena u odnosu na početak godine, na 21,5 posto.

– Snažna kapitalna pozicija grupe bit će važna kako za planirano preuzimanje Komercijalne banke Beograd, koje se očekuje u posljednjem kvartalu 2020. godine i ovisi o dobijanju odgovarajućih saglasnosti regulatora, tako i za uspješno suočavanje s posljedicama pandemije Covida-19.

Brodnjak, koji je dobio novi mandat, dodao je da izgledi za budućnost ostaju neizvjesni, jer je drugi val epidemije donio novi set mjera i ograničio javni život, potrošnju i mnoge ekonomske aktivnosti.

“U vrijeme koronske krize nastavili smo pružati podršku našim klijentima i kroz mogućnost moratorija u vrijednosti od 1,7 milijardi eura i pružanjem važnih linija likvidnosti za pomoć ključnim preduzećima i domaćinstvima”, naglasio je on, prenosi Indikator.