Kako je 1990. govorio Ante Marković, koji je ekonomskim reformama htio spasiti SFRJ

Ante Marković bio je predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije do decembra 1991.

Marković je u saveznoj Skupštini SFRJ, 1989. godine, iznio ambiciozan program privredne reforme s osnovnim ciljem obaranjem hiperinflacije. Markovićeva vlada je smanjila inflaciju s 56 posto mjesečno u decembru 1989. na 17,3 odsto u januaru 1990, te 8,4 odsto u februaru i 2,4 odsto u martu 1990.

Prije toga je, 1990, uvjeren da su mjere koje je započeo dovoljne za uspjeh na prvim višestranačkim izborima, osnovao Savez reformskih snaga Jugoslavije, stranku koja je podržavala njegove ekonomske mjere i zalagala se za evolutivnu reformu cjelokupnog društvenog i državnog uređenja SFRJ.

Kao predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) u decembru 1990. održao veliku konferenciju za medije na kojoj je govorio o strateškim ekonomskim ciljevima za 1991, a na kojoj su bili i strani novinari. Optimistično je govorio kako će Jugoslavija u 1991. – napredovati. SFRJ se raspala nakon šest mjeseci.

U nastavku donosimo integralni članak iz Večernjih novosti od 4. decembra 1990:

“Samo za trenutak iznenađen velikim brojem novinara na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Palati federacije, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) Ante Marković, uz svoj poznati optimizam, ponovio je da savezna vlada neće odstupiti od predloženih strateških ciljeva reforme i mjera ekonomske politike za 1991. godinu: nepromijenjenog kursa dinara, daljnjeg zamrzavanja novčanih tokova, obaranja inflacije i cijena.

Pritom će se pomagati izvoz, smanjiti budžetska potrošnja, a plate će moći dijeliti samo oni koji budu imali novca. Marković ni juče nije tvrdio da će sve ovo proteći bez “otpora i diverzija”, ali je usprkos tome izrazio nadu da će, prije svega zahvaljujući nezadrživom procesu privatizacije, izgradnja novog sistema na ruševinama starog ipak u 1991. godini – napredovati.

Optimizam nije bez pokrića, jer smanjena inflacija na samo tri odsto u novembru i jedan i po odsto očekivana u decembru, kao i održavanje višestranačkih izbora u svim republikama u relativno mirnim uslovima, kao i početak nove runde pregovora o usvajanju amandmana na Ustav SFRJ s izgledima za uspjeh i nastavak razgovora s Evropskom zajednicom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), nov su podsticaj saveznoj vladi i njenom premijeru da od reforme ne odustaju.

Nova vlada na ljeto

Iako je ekonomska reforma osnova svih promjena u Jugoslaviji, Ante Marković je rekao da u ovoj fazi prelaznog perioda ključnu ulogu mora odigrati ustavno-pravni okvir sadržan u amandmanima na Ustav SFRJ, pa je zato novinarima saopštio i dobru vijest:

“O tome smo za vrijeme praznika razgovarali s predstavnicima Slovenije i Hrvatske, a danas u Skupštini SFRJ s njenim predsjednikom i predsjednicima republičkih skupština. Od 25 amandmana s Hrvatskom smo uspjeli usaglasiti 20 (ranije je ona pristala samo na pet), Slovenija je pristala otvoriti razgovor o amandmanima, a s predstavnicima Srbije počinjemo razgovor na tu temu sljedeće sedmice. Danas je postignut dogovor da se na Ustavnoj komisiji usaglasi minimalan broj amandmana koji se mogu usvojiti, a da ostali ostanu u fazi razmatranja i sačekaju višestranačke izbore u svim republikama.”

Prema očekivanju Markovića, izborni zakoni i izbori za Savezno vijeće Skupštine SFRJ te izbor nove vlade trebalo bi da se u kontinuitetu obave do kraja prvog polugodišta, a možda i prije. Zastoja neće biti jer će do konstituiranja novih višestranačkih skupština, kako u republikama tako i u federaciji, funkcionirati sadašnje.

Najviše pitanja domaćih i stranih novinara bilo je upućeno povodom intervjua generala Kadijevića, ali Ante Marković je, uz izvinjenje što ga nije pročitao, odbijao da komentariše stavove svog ministra odbrane na osnovi interpretacija samih novinara. Ipak, on je između ostalog rekao:

“Poznajem stavove svojih ministara i iza njih stojim jer nijedan nije protiv politike koju vlada vodi. Kadijević je osjećao obavezu tako nešto reći da bi se u zemlji osigurao miran kurs reformi i održavanje demokratskih izbora. A ako se Kadijevićevi stavovi ne budu slagali s vladinim, SIV će o tome raspravljati. Postoji mogućnost u slučaju značajnijeg neslaganja ili da vlada podnese ostavku, kao što je normalno svugdje u svijetu, ili da ministar ode iz vlade.”

Rezervna opcija

Na pitanje novinara Reutersa podržava li vojska vladu, Marković je objasnio suštinu odnosa između vlade Sekretarijata za narodnu obranu i Predsjedništva SFRJ kao komandanta oružanih snaga:

“Sve što spada u nadležnost Saveznog sekretarijata narodne obrane je i u nadležnosti vlade, a zapovijedanje u JNA je u nadležnosti Predsjedništva SFRJ i mi s tim nemamo ništa. Međutim, ako se dogodi bilo kakvo naoružavanje grupa pored legalne vojske i policije, resorni ministar je dužan, u skladu s politikom Savezne vlade, intervenisati. Ministar je dužan da sprovodi stavove vlade, a ako to ne čini, normalno, on dolazi na dnevni red. Do sada takav slučaj nismo imali.”

Marković inače smatra da se vojska nije dužna izjašnjavati o reformskom smjeru federalne vlade jer to nije njena nadležnost.

Na pitanje vjeruje li u realnost otcjepljenja Slovenije i ima li vlada ima neku rezervnu opciju u takvom slučaju, Marković je rekao da otcjepljenje nije realno moguće u bliskoj budućnosti.

“Iako je SIV protiv razlaza i zalaže se za jedinstvenu Jugoslaviju, kad je riječ o promjenama, moguće je i o tome razgovarati. Ali ako dođe do razlaza, ni jedna federalna jedinica ne bi mogla proći da ne plati visoku cijenu tog poteza, koja je daleko veća od traženja uslova za zajednički život. Na duži vremenski period moguće je razmišljati o izdvajanju, ali u međuvremenu će doći novi izbori, pa će biti i drugačijeg raspoloženja.”

Mnogi strani novinari posebno su insistirali da Marković odgovori na pitanje tzv. stranačkog karaktera, na što im je on odgovorio da kao predsjednik vlade neće odgovarati o reformskoj stranci.

Federacija – konfederacija

Objašnjavajući da su amandmani najpogodniji za prelazni period u kojem se nalazi Jugoslavija na pragu dogovora o budućem uređenju, poslije višestranačkih izbora, Marković je rekao:

“Izjašnjavanje o federaciji, odnosno konfederaciji, bilo bi isto kao da određujemo ime još nerođenom djetetu. I danas nema smisla da se oko toga svađamo.”

Referendum o reformi

Dopisnik Business Internationala pitao je Markovića tko u Jugoslaviji ustvari podržava reformu, a predsjednik je između ostalog rekao:

“Usudio bih se reći da građani Jugoslavije daju podršku reformi. Ko bi se odrekao punih trgovina kad nam na tome zavide i mnogi naši susjedi i zemlje socijalizma koje su takođe u prelaznom periodu? Kad bismo raspisali referendum o reformi, vjerujem da bi većina građana bila za nju.

Da dosad ipak nijesmo platili preveliku cijenu reformskih poteza, Marković je ilustrirao podatkom da je od ljetos iz solidnih deviznih rezervi potrošena samo milijarda dolara.

Vlada – predsjedništvo

Na pitanje uživa li SIV podršku Predsjedništva SFRJ, nakon izjave njegovog člana Dragutina Zelenovića na jednom predizbornom skupu da je vladin program loš, Marković je izjavio:

“Komunikacija između SIV-a i državnog Predsjedništva je dobra i nelogično bi bilo da poslije izjave pojedinca dođe u pitanje podrška kolektivnog šefa države SIV-u.”

Devalvacija

Kako komentariše službene zahtjeve za devalvaciju dinara, pitao je novinar Vjesnika.

“Nikakav službeni zahtjev za devalvaciju dinara do sada nijesmo dobili”, bio je kategoričan Ante Marković.

“Ako dođu iz pojedinih republičkih skupština, bićemo dužni da odgovorimo u redovnoj skupštinskoj proceduri, što uvijek i činimo bilo da usvajamo ili odbijamo predloge”.

(Večernje novosti, 4. decembra 1990.) / Index.hr