Instant plaćanja – nova norma za transakcije
Platne usluge su preduslov za funkcionisanje ključnih ekonomskihi društvenih aktivnosti u svakoj zemlji. Kako pojašnjavaju iz Centralne banke Crne Gore za Dnevne, njima se podržava ekonomski rast zemlje i osigurava da potrošači i trgovci mogu u potpunosti iskoristiti prednosti unutrašnjeg tržišta.
Međutim, tradicionalne finansijske usluge nijesu dovoljno brze i praktične za savremene korisnike. Primjera radi: za platioce se odliv novca sa računa događa u momentu iniciranja uplate, račun se zadužuje i oni dobijaju poruku o potvrdi plaćanja.
Za primaoce, isplata je vidljiva tek kada se sredstva proknjiže i ažurira stanje njihovog računa.
Zavisno od tipa platnog servisa, ta procedura može potrajati i do nekoliko dana. Stoga je jasno zašto savremeni klijenti zahtijevaju više udobnosti i fleksibilnosti.
Tako su sistemi instant plaćanja pokrenuli najznačajniju transformaciju platnog okraženja na globalnom nivou, od uvođenja današnjih mehanizama elektronskog plaćanja.
„Prema definiciji Euro Retail Payments Board-a (ERPB), instant plaćanja su elektronska rješenja za plaćanje u maloprodaji koja su dostupna 24 sata, sedam dana u nedjelji, svih 365 dana u godini. Karakteriše ih neposredni obračun transakcija i odobravanje u korist računa primaoca plaćanja, sa potvrdom platiocu najduže u roku od nekoliko sekundi od iniciranja plaćanja”, preciziraju iz vrhovne monetarne institucije na nivou Crne Gore.
Upravo instant plaćanja postaju „nova norma” za međubankarski platni sistem, uz desetine nacionalnih sistema za instant plaćanje koji su implementirani širom svijeta, te mnoštvo drugih koja su u fazi planiranja ili razvoja.
U fokusu instant plaćanja su platne transakcije u maloprodaji, a sisteme karakteriše brzi kredit-transfer (sredstva odmah postaju dostupna na računu primaoca), neopozivost (platilac ne može otkazati pokrenuto plaćanje), i potvrda uspješnosti transakcije (inicijator plaćanja odmah dobija obavještenje da li je uplata uspješno stigla na račun primaoca ili ne).
Kada zavirimo malo dublje u ovaj sistem plaćanja, primjećujemo nekoliko funkcionalnih cjelina. Prva je bazični sistem u kome se nalazi glavna logika odnosno funkcionalnost saldiranja i poravnanja.
Druga cjelina su softverska rješenja za krajnje korisnike kao kanale prodaje, koje čine mobilne aplikacije za kupce i prodavce.
Treću cjelinu čine servisi dodate vrijednosti, poput prevencije prevara, baze identiteta svih korisnika i njihovih transakcionih računa, obezbjeđivanje kontinuiteta servisa čak i kada sistem neke od banaka učesnica trenutno nije operativan, te slanja zahtjeva za plaćanje.
„Implementacija instant plaćanja na nacionalnom nivou nema unificiran pristup u smislu obima i opsega sistema. U tom smislu, institucije ili kompanije u privatnom vlasništvu zavisno od faktora poslovanja interesovanja banaka i klijenata, stepena razvoja infrastrukture, resursa institucije ili kompanije pristupaju uvođenju sistema instant plaćanja u skladu sa vlastitim procjenama i planovima ili tehničkim mogućnostima”, zaključuju iz CBCG.