CBCG predlaže porez na proizvode od plastike

Podijeli

Centralna banka Crne Gore uputila je Vladi preporuke za ekonomsku politiktu u 2019. godinu, kojima se, između ostalog, predlaže da se razmotri uvođenje poreza ili taksi na proizvode od plastike, kako bi se smanjila njihova upotreba. Samostalni konsultant u organizaciji Zero Waste Montenegro, Maša Tomković, smatra da bi uvođenje takse na plastične proizvode, pogotovo jednokratne, sigurno smanjilo upotrebu takvih proizvoda.

“Predlog mjere je dosta uopšten, ali iskazuje jasno usmjerenje ka cilju, a to je smanjenje upotrebe plastičnih proizvoda na teritoriji Crne Gore. Načelno, podržavam mjeru uvođenja poreza na grupu proizvoda proizvedenih od plastike, s tim što sam mišljenja da bi dažbine za uvoznike jednokratnih, mahom ambalažnih proizvoda, trebalo da budu značajno veće”, kaže Tomković za CdM.

Ta podsticajna mjera bi, ocjenjuje ona, ukoliko se izglasa, došla u pravom trenutku.

“Jer po novoj Strategiji o plastičnom otpadu u cirkularnoj ekonomiji na tržištu EU od 2030. biće moguće naći samo plastične proizvode sastava i dizajna koji omogućava cjelokupno recikliranje proizvoda. Zemlje izvan EU, uključujući i Crnu Goru, postaće, vjerujem, u narednom periodu atraktivno tržište za plasman onih plastičnih proizvoda koji svojim kvalitetom ne odgovaraju tržištu zemalja Evropske unije”, upozorava Tomković.

Zalaže se za značajnije poskupljenje jednokratnih plastičnih proizvoda jer oni čine 59 odsto ukupnog plastičnog otpada i upravo proizvodi iz te grupacije su, objašnjava, dominantni zagađivači naše životne sredine, a posebno mora.

“Smanjenje upotrebe ovih proizvoda i prelazak na održivija rješenja imali bi brojne pozitivne multiplikativne efekte po zdravlje ljudi, našu životnu sredinu, ali i samu ekonomiju zemlje. Zato ne smijemo zanemariti i potrebu kontinuirane edukacije građana o štetnim efektima koje imaju plastični proizvodi”, objašnjava konsultantkinja Zero Waste Montenegro.

Podsjeća da je ta organizacija u julu prošle godine pokrenula peticiju da se u Crnoj Gori zabrane plastične kese za jednokratnu upotrebu, koju je za nešto više od mjesec dana potpisalo više od 3.500 građana.

“Ova akcija imala je za cilj izglasavanje potpune zabrane tankih plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, kao i takozvanih oxo biorazgradivih kesa. Veliki broj prikupljenih potpisa govori u prilog tome da značajan dio naših građana uočava problem koji prekomjerno korišćenje plastike i plastičnih kesa stvara našoj prirodi, te da očekuju zdravija alternativna i dugoročna rješenja”, dodaje Tomković.

Prema njenim riječima, nakon te akcije na crnogorsko tržištu počeli su se sporadično javljati cegeri, kao dobra zamjena i dugoročnije i zdravije rješenje.

“Zabrana dijeljenja besplatnih kesa, posebno onih najtanijih, kao i značajnije povećanje cijene kese doprinijelo bi tome da trend zamjene plastične kese cegerom zaživi u punom obimu”, uvjerena je Tomković.

Zabrane širom svijeta

Upotreba plastičnih kesa zabranjena je u više država širom svijeta, u nekima se one oporezuju, a u nekima se njihova proizvodnja, prodaja i nošenje kažnjava novčano, pa čak i zatvorom.

Krajem oktobra, poslanici Evropskog parlamenta podržali su predlog Evropske komisije o potpunoj zabrani i redukciji određenih prozvoda od plastike, te se očekuje da u roku od dvije godine od završetka usvajanja direktive na teritoriji EU bude zabranjena proizvodnja mnogih prouzvoda, kao što su plastični štapići za uši, tanjiri i pribor za jelo, slamčice za piće…

Upravo proizvodi protiv kojih je ta direktiva usmjerena čine čak 70 procenata ukupnog otpada pronađenog u morima.

Jesmo li uništili Zemlju?

Naučnici sve češće upozoravaju da smo planeti u posljednjih nekoliko decenija nanijeli bespovratnu štetu.

Neki idu toliko daleko da tvrde da je još 1950. godine počeo antropocen – geološka epoha koju karakteriše uticaj čovjeka na Zemlju, radioaktivnost i zagađenje plastikom, koji su u pitanje doveli čak i ljudski opstanak.

To pitanje još je predmet debate stručnjaka, no, jedno je sasvim sigurno – moramo početi odgovornije da se ponašamo i prema sebi i prema životnoj sredini.