Martin Leberle NLB

Leberle (NLB): Kako smo postali druga najveća banka u Crnoj Gori

Podijeli

Glavni izvršni direktor NLB banke Martin Leberle u intervjuu za “Vijesti” kaže da su nakon spajanja sa Komercijalnom bankom zauzeli drugu poziciju na bankarskom tržištu, uvećali kreditni portfolio iznad 500 miliona eura i aktivu iznad 750 miliona, a iako će se troškovi povezivanja dvije banke odraziti na rezultat za 2021. konačan rezultat za ovu godinu neće značajno odstupati od ostvarenog.

”Za 11 mjeseci ostvarili smo neto dobit iznad 10 miliona eura, uz sličan rezultat prije rezervacija i poreza. Veći iznos novoodobrenih kredita u odnosu na uporedni period prethodne godine doveo je do rasta portfelja i kamatnih prihoda. Kvalitet bančinog portfolija je poboljšan u 2021. godini, što je reflektovano kroz značajno manji trošak obezvređenja i rezervisanja za kredite”, istakao je Leberle.

Nedavno je završeno spajanje NLB i Komercijalne banke. Koliko će buduća banka imati radnika i filijala i kako se te brojke kreću u poređenju sa periodom prije spajanja banaka? Šta će biti sa radnicima koji su nakon spajanja višak?

Proteklih devet mjeseci cio tim je predano radio na projektu spajanja Komercijalne banke NLB banci. Od početka polazna tačka nije bila samo da bezbjedno spojimo dva informaciona sistema, već da postignemo isključivo human i transparentan aspekt spajanja za klijente i zaposlene. Drago mi je da smo u tome uspjeli. U NLB banci vjerujemo da su zaposleni najveća vrijednost jedne organizacije i takav odnos gajimo prema svim članovima tima. Svaki zaposleni Komercijalne banke imao je priliku da sa sektorom za ljudske resurse razmijeni viđenje zajedničke budućnosti banke jer smatramo da udruženi možemo pružiti više domaćem bankarskom tržištu. Nakon obavljenih razgovora sa svim zaposlenima iz Komercijalne banke, u skladu sa njihovim preferencijama i kvalifikacijama 72 kolega je odlučilo da se pridruži našem timu. Uvećali smo i mrežu filijala za tri (Podgorica, Budva, Kotor) i ona sada broji ukupno 22 filijale. Za kolege koje su dalji razvoj svoje karijere vidjeli na drugom mjestu, ugovoreni su sporazumni raskidi radnog odnosa uz isplatu otpremnina. Cilj je bio da proces prelaska u NLB sistem bude lakši i jednostavniji za nove kolege, tako da su već započele tzv. “onboarding” edukacije koje će osigurati da se kolege uspješno uklope i da nastavimo da unapređujemo banku. Prepoznati smo kao poslodavac, koji ulaže u svoje zaposlene preko brojnih programa edukacija(eksternih i internih), a sve u svrhu prenosa znanja i razvoja zaposlenih u vrhunske stručnjake u svojim oblastima rada koji na najbolji način prenose vrijednosti NLB grupe.

Koji su planovi banke nakon spajanja i na kojoj će biti tržišnoj poziciji u bankarskom sektoru Crne Gore? Sa kojim ćete poslovnim rezultatom završiti ovu godinu?

Nakon spajanja ukupna aktiva NLB banke je iznad 750 miliona, kreditni portfolio je povećan za 20 odsto i sada iznosi preko 500 miliona, a banka je dobila i 27 hiljada novih klijenata građana i preduzeća. Kao članica najveće bankarske grupacije sa sjedištem u regionu Jugoistočne Evrope i sada druga banka na crnogorskom tržištu po ukupnoj aktivi, banka ima posebnu odgovornost da znanjem i iskustvom svojih zaposlenih dalje unapređuje usluge, razvija ponudu i posvećeno radi na još boljem korisničkom iskustvu klijenata sa krajnjim ciljem da odgovornim poslovanjem uzvrati zajednici i doprinese poboljšanju kvaliteta života građana jer za nas ovaj region nije samo mjesto na mapi, on je naš dom. Za 11 mjeseci ostvarili smo neto dobit iznad 10 miliona eura, uz sličan rezultat prije rezervacija i poreza. Veći iznos novoodobrenih kredita u odnosu na uporedni period prethodne godine doveo je do rasta portfelja i kamatnih prihoda. Kvalitet bančinog portfolija je poboljšan u 2021. godini, što je reflektovano kroz značajno manji trošak obezvređenja i rezervisanja za kredite. Iako će se troškovi povezivanja dvije banke odraziti na rezultat za 2021. godinu, uvjereni smo da konačan rezultat za ovu godinu neće značajno odstupati od ostvarenog u ovom momentu. NLB grupa čiji smo dio, vjeruje da može da obezbijedi dodatnu vrijednost klijentima, zaposlenima i istovremeno cijelom društvu, zbog čega smo i krenuli putem intenzivnog integrisanja održivosti u svoje poslovanje. Jedan od važnih koraka na našem putu ka održivom razvoju je potpisivanje principa odgovornog bankarstva Ujedinjenih nacija koji određuju našu ulogu i odgovornost u oblikovanju održive budućnosti.

Kako je pandemija uticala na poslovanje NLB banke? Da li je povećan rast loših kredita?

Najprije želim da istaknem posvećenost i odgovornost svih zaposlenih u banci tokom pandemije što me čini veoma ponosnim, jer imam takav tim na svojoj strani. Banka je na raspolaganju klijentima bez zastoja, prilagođavamo proizvode i radno vrijeme njihovim potrebama u pandemijskim okolnostima i aktivno učestvujemo da kao zemlja i njena ekonomija izađemo iz ovog ‘uzburkanog mora’. Važno je reći da su banke ovu krizu dočekale u mnogo boljoj kondiciji, sa značajnim rezervama kapitala i likvidnosti, što im je omogućilo da i u uslovima pada ekonomske aktivnosti nastave da pružaju usluge klijentima.NLB banka je u prethodnoj i ovoj godini kroz odobravanje moratorijuma na otplatu, restrukturiranja kredita i odobravanje kredita za podršku likvidnosti, pomogla klijentima da lakše prevaziđu probleme uzrokovane redukcijom novčanih tokova zbog smanjenja obima poslovanja. U prošloj godini smo građane i privredu podržali sa 165 miliona eura za moratorijum na otplatu kredita, od kojih je oko 119 miliona odobreno građanima, a nešto iznad 50 miliona privredi. Za kovid restrukturiranje privrednicima, odobreno je blizu 20 miliona kredita uz podršku i razumijevanje regulatora da krizna godina i reprogram obaveza imaju što manji uticaj na rejting kompanije koja treba da nastavi da radi, investira i raste u Crnoj Gori. Ipak, uprkos mjerama koje smo sproveli došlo je do blagog povećanja udjela nekvalitetne aktive u portfoliju banke kao posledica pada privredne aktivnosti u 2020. godini. Banka je adekvatno rezervisala nenaplative kredite tako da ćemo u budućnosti aktivnim mjerama upravljanja kreditnim portfolijom raditi na vraćanju ovih kredita u okvire prije pojave pandemije.

Cijeli intervju čitajte na portalu Vijesti.