Američke banke razočarale rezultatima u prvom kvartalu
JP Morgan Chase, Citi, Goldman Saks, Morgan Stanley i Vels Fargo, velike banke s Wall Streeta, imale su manju dobit u prvom tromjesečju.
U slučaju Sitija dobit je potonula čak 46 odsto. Čini se da su dobra vremena za banke iza nas. Sezona objave kvartalnih rezultata otvorena je u srijedu s JPMorgan Chaseom. Zbog ruske invazije na Ukrajinu, visoke inflacije i problema u lancu snabdijevanja, dobit je pala za 42 odsto u odnosu na isti period prošle godine: sa 14,3 milijarde dolara na 8,3 milijarde dolara.
Cijena dionice JPMorgana potonula je za više od tri odsto nakon postizanja tromjesečnih rezultata, dosegnuvši najniži nivo u 52 nedjelje, prenose agencije.
Prvi čovek banke Džejmi Dimon istakao je kako je američka privreda suočena s velikim rizicima, ali ne isključuje recesiju. Slično upozoravajući tonovi dolaze iz Goldman Sachsa, koji je takođe najavio pad profita za više od 40 odsto.
“Iza nas je turbulentno tromjesečje obilježeno razornom invazijom na Ukrajinu”, rekao je izvršni direktor David Solomon.
Veće kamatne stope, koje se ove godine prognoziraju uglavnom u SAD-u, podižu kamatne marže bankama, ali imaju i dosta negativnih učinaka na privredu, pogotovo ako centralne banke moraju djelovati vrlo agresivno, što se i događa. Hipotekarni krediti u Wells Fargu pali su 33 odsto između januara i marta.
Značajan podatak je i da je stopa na 30-godišnje hipoteke u Sjedinjenim Državama premašila pet odsto, najviši nivo od 2011. Prošle godine, s 2,65 odsto, bila je najniža u istoriji. U posljednjih pet nedjelja, ova značajna kamatna stopa porasla je za 1,15 odstotnih bodova, što je rekordni rast u periodu od pet nedjelja od 1987. godine.
Neki predviđaju da bi Fed na sjednici u maju mogao povisiti kamatne stope za 0,75 odstotnih bodova. Nedavni komentari centralnih bankara uopšteno upućuju na to da će Fed zauzeti agresivniji pristup monetarnoj politici, što je posljednjih dana zastrašilo ulagače. Očekuje se da će kamate do kraja godine biti između 2,5 i 3,0 odsto.
Evropska centralna banka za ovu godinu predviđa i dva povećanja, kako bi kamatna stopa na depozite bila od minus 0,5 do nula odsto. To ne znači da će biti pozitivna kamata na štednju u banci, ali ukazuje da se razdoblje beskrajno jeftinog novca bliži kraju.
